Između Prnjavora i Dervente
Selo Palačkovci nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine, na pola puta između Prnjavora i Dervente. Crkva stoji oko 2 kilometra jugozapadno od ceste prema Crkvini, na lokalitetu Šuma; s istočne strane je pravoslavno groblje u kojem se još pokapa, a od njega je crkvena parcela odvojena ogradom.
Drvene su crkve nekoć bile česte u Bosanskoj krajini. Popis Banjolučke eparhije iz 1911. bilježi na tom području 83 drvena sakralna objekta, a do 1952. ostalo ih je samo tridesetak. U svibnju 2005. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je crkvu u Palačkovcima nacionalnim spomenikom, zajedno s carskim dverima, 26 ikona i antiminsom.
Godina 1843. – ili ranije?
Prema mjesnoj predaji, današnja je crkva već treća brvnara na ovom mjestu. Podigao ju je majstor Pejo Kljunić s pomoćnicima iz obitelji Ratkovac iz Detlaka kod Dervente. Na zapadnom ulazu, u sjeverni dovratnik urezan je motiv crkve s kupolom i dva zvonika te godina 1843.
Povjerenstvo smatra da ta godina prije označava obnovu. Jednostavna osnova bez apside i skromne dimenzije odgovaraju starijim crkvama. Pri restauraciji carskih dveri ispod današnjeg oslika otkriveni su stariji slojevi, vjerojatno iz srpskog ikonopisa 18. stoljeća, a ispod poda od opeke pronađen je stariji pod od kamenih ploča.
Hrastova brvna i široka streha
Crkva ima pravokutnu osnovu od 9,82 puta 4,56 metara i nema oltarnu apsidu. Zidovi su od pomno otesanih, zdravih hrastovih brvana, na uglovima spojenih dvostrukim preklopom, a temeljna brvna leže na grubo obrađenom kamenju. Strmi krov doseže oko 7 metara visine i pri dnu se izvija u strehu široku oko 1,60 metara. Pod tom je strehom za bogoslužja navodno moglo stati dvostruko više vjernika nego u crkvi.
Crkva ima dva ulaza, na zapadnoj i južnoj strani, a na sve četiri strane pravokutne prozore sa željeznim rešetkama. Iznutra četiri hrastova stupa povezana lukovima odvajaju pripratu od naosa, a iznad priprate, na visini od oko 2,20 metra, nalazi se kor. Naos je natkriven polukružnim drvenim svodom visine 4,03 metra. Povjerenstvo ističe crkvu među krajiškim brvnarama zbog skladne i precizne gradnje te bogatog ukrasa.
Ikonostas i ikone
Drveni ikonostas odvaja oltarni prostor od naosa. Na carskim dverima prikazana je Blagovijest s kraljevima Davidom i Salomonom. Među ikonama ističe se pet radova ruskih majstora, a još jedanaest iz iste škole postavljeno je tako visoko da se ne mogu vidjeti izbliza. U crkvi se čuva i antimins iz 1851., koji je posvetio patrijarh Kiril.
Zaštita i održavanje
Crkva je već od 1970. zaštićena kao spomenik kulture. Većinu radova na njoj obavljaju sami mještani Palačkovaca. Tijekom 1997. i 1998. cijela je crkva podignuta hidrauličkim dizalicama, temelji su podbetonirani, zamijenjena je glavna krovna greda, u naosu je postavljen kameni pod, a krov je ponovno pokriven drvenom šindrom, koju su cijepali majstori s Vlašića. Potom je crkva vraćena na svoje mjesto. Pri obilasku Povjerenstva u travnju 2005. bila je u dobrom građevinskom stanju.


