Ribnjaci u savskoj nizini
Bardača se nalazi na sjeveru Republike Srpske, između desne obale Save i lijeve obale Vrbasa, u sjeveroistočnom dijelu Lijevča polja, na oko 100 metara nadmorske visine. Otprilike polovicu ramsarskog područja činili su ribnjaci, građeni od početka 20. stoljeća i prošireni 1960-ih radi navodnjavanja. Jezera su punile tri rječice: Matura, Stublaja i Brzaja.
Selo Bardača nastalo je oko 1901. na prostoru šume Jovače, u vrijeme gradnje savskog nasipa i ribnjaka. Pokretači razvoja bili su Artur i Viktor Burda podrijetlom iz Galicije; Viktor Burda bio je poznati stručnjak za ribarstvo. Ime Bardača potječe od riječi „bara“.
Stanište ptica močvarica
Već su 1969. sve kolonije ptica močvarica na Bardači stavljene pod zaštitu, a 1973. istraživač Svjetoslav Obratil opisao je područje kao posebno stanište ptica močvarica. Nakon što su nova istraživanja 2001. zabilježila 185 vrsta ptica, zaštitari prirode počeli su se zalagati za zaštitu područja. Bardača je 2. veljače 2007. proglašena ramsarskim područjem površine 3500 hektara. Ribnjaci, poplavne šume, livade i močvare pružali su ugroženim vrstama mjesta za gniježđenje i odmor, a tu su i bogata riblja fauna, vodozemci poput pjegavog daždevnjaka i šumske smeđe žabe te barska kornjača.
Isušivanje i današnje stanje
Između 2010. i 2012. močvara je teško devastirana, djelomično zbog iznimno sušnog ljeta 2011., a ponajviše zato što je vlasnik ribnjake dao pretvoriti u oranice. Prema podacima Centra za životnu sredinu iz Banje Luke, od jedanaest jezera vodu su zadržala samo tri, Rakitovac, Sinjak i Mali Dajkovac; na jezerima Dugo polje I, Dugo polje II i Lug posječena su stabla koja su mnogim pticama služila za gniježđenje. Postupak prethodne zaštite koji je vodila Republika Srpska okončan je krajem 2017. obustavom.
Djelatnici Centra izvijestili su 2016. da se može vidjeti još samo malo vrsta ptica te da se ondje više ne gnijezde vrste poput blistavog ibisa, liske, bjelobrade čigre, riječnog galeba i ćubastog gnjurca. Prema podacima Centra iz 2018., od triju ramsarskih područja u Bosni i Hercegovini samo je Hutovo blato imalo status zaštićenog područja. Posjetitelji Bardače stoga ne trebaju očekivati očuvan jezerski krajolik.
Likovno-ekološka kolonija
Godine 1984. na Bardači je osnovana Likovno-ekološka kolonija. Zamisao je nastala 1983. na likovnoj koloniji na otoku Ižu, a pokretač je bio slikar Rajko Petković, rodom iz Srpca. Cilj je bio zaštititi prirodne vrijednosti općine Srbac, prije svega rezervat Bardaču, od onečišćenja. Kolonija nije prekidala rad ni tijekom rata, a njezin fundus broji više od 600 umjetničkih djela.


