Manastir s prepisivačkom radionicom
Predaja, kao i kod drugih srpskih manastira na sjeveru Bosne, osnutak pripisuje kralju Dragutinu iz dinastije Nemanjića. Prvi pisani spomen navodno se nalazio u pomeniku s kraja 15. stoljeća, koji je izgorio u knjižnici pri bombardiranju Beograda na početku Drugoga svjetskog rata. Sjeverozapadna Bosna nije pala pod Osmanlije 1463., nego je do 1527./28. pripadala Ugarskom Kraljevstvu.
Do razaranja je u manastiru djelovala prepisivačka radionica u kojoj su nastajale bogoslužne knjige. Sačuvani su, među ostalim, Bogorodičnik iz 1570./1580., Trebnik iz 1622., Tipik iz 1629. te Panegirik nastao oko 1630. Ti se rukopisi danas čuvaju u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, u knjižnici Slavonske eparhije u Pakracu i u Narodnom muzeju u Pragu.
Razaranje i bijeg
Do otprilike 1690. u Stuplju je postojala razvijena monaška zajednica. U Velikom bečkom ratu (1683. – 1699.) Osmanlije su spalili manastir; zapis iz 1696. bilježi da su Stuplje i obližnje Liplje tada konačno izgorjela i opustjela. Preživjeli monasi pobjegli su na sjever preko Save u manastir Orahovicu u Slavoniji i ponijeli rukopise, koji su tako dospjeli u tamošnju knjižnicu. Jeromonah Arsenije iz Stuplja postao je u Orahovici arhimandrit i iguman te je poučavao kandidate za svećenike.
S vremenom su nestali svi tragovi manastira. U 20. stoljeću Stuplje je bilo poznato samo kao ime, a pretpostavljalo se da se nalazilo negdje u okolici Teslića, blizu manastira Liplje.
Ponovno otkriće 1994.
U ožujku 1994. dvojica mještana Gornjih Vijačana, Dušan Jotić i Milenko Malešević, tražili su manastir na lokalitetu Crkvište uz potok Manastiricu i Kaluđersko brdo. Ta su imena izvedena od riječi crkva, manastir i kaluđer. Samo oko 30 centimetara ispod površine naišli su na temelje crkve u obliku bazilike, duge 14 metara i široke 7,5 metara, okružene slojem izgorjelih ostataka.
Godine 1997. arheolozi su sjeverno i zapadno od crkve otkrili temelje manastirske zgrade, a stručnjaci su nalaze protumačili kao ostatke Stuplja. Na poticaj banjalučkog episkopa odlučeno je da se manastir ponovno sagradi na mjestu nalaza, iako su neki tražili da se temelji konzerviraju i ostave netaknuti. Već 30. ožujka 1994. episkop Jefrem darovanom je knjigom utemeljio novu manastirsku knjižnicu; u kolovozu 2015. imala je 1735 svezaka.
Manastir danas
U studenom 2008., na dan manastirske slave, episkop Jefrem postavio je za prvog nastojatelja jeromonaha Danila iz manastira Moštanice, prvog svećenika u Stuplju nakon 320 godina. Konak s kapelom svetih apostola Petra i Pavla dovršen je 2008., a crkva svetog arkanđela Mihaela 2014.; godine 2020. izgrađen je novi konak s blagovaonicom i palionicom svijeća. Ikonostas u bizantskom stilu djelo je eparhijskog ikonopisca Velimira Klincova. U manastiru se redovito obavljaju sva bogosluženja.






