Naselje za izbjeglice iz Srbije
Ime Kostajnica zabilježeno je već 1258., a dolazi od riječi kesten, jer su obje obale Une bile bogate kestenovim stablima. Grad se sastoji od dva dijela: čaršije, za koju starosjedilačke obitelji vežu svoje podrijetlo, i naselja Užice.
Užice je nastalo 1862., kada su se u Kostajnicu doselili muslimani iz okolice Beograda, Valjeva i Šapca, a ponajviše iz grada Užica. Novo su naselje nazvali po starom zavičaju, a na podrijetlo i danas podsjećaju prezimena poput Valjevac. Pozadina je bilo protjerivanje muslimana iz gradova Kneževine Srbije, o kojem su se početkom 1860-ih dogovorile Osmanska Porta i srpska vlada. Za izbjeglice je osmanska vlada i drugdje u sjevernoj Bosni podigla nova naselja, primjerice Brezovo Polje, Orašje i Bosanski Šamac.
Sultanova džamija
Iste, 1862. godine, sultan Abdul-Aziz dao je u Kostajnici podignuti džamiju koja je po svom dobrotvoru dobila ime Azizija. Ona čini središte naselja Užice. Prema usmenoj predaji i jednoj fotografiji, druga, manja džamija s drvenom munarom stajala je na mjestu današnjega središnjeg gradskog parka; porušena je u Prvom svjetskom ratu.
Danas se Azizija i njezino dvorište ubrajaju u vakufe mjesne Islamske zajednice, koja se u Kostajnici sastoji od samo jednog džemata. Parcela džamije s dvorištem obuhvaća 5640 četvornih metara, a vakufu pripadaju i mekteb, harem te gradska mezarja.
Rušenje i obnova
Tijekom rata srpske su vlasti u Kostajnici protjerale nesrpsko stanovništvo, a vjerski objekti su rušeni. U srpnju 1992. srpske su snage srušile džamiju Azizija i katoličku župnu crkvu svetog Josipa.
Nakon rata džamija je ponovno izgrađena, a gradnja je trajala pet godina. Svečano je otvorena 12. srpnja 2008., a obred je predvodio tadašnji reis-ul-ulema Mustafa Cerić. Datum je odabran tako da se poklopi s obljetnicom rušenja. Mještani koji su obnovu velikodušno poduprli dobili su ključeve džamijskih vrata.



