Preskoči na sadržaj
Tvrđava Dobor

Foto: Somnium2001 · CC BY-SA 4.0

ZnamenitostDoboj

Tvrđava Dobor

Tvrđava Dobor nalazi se oko 4 kilometra uzvodno od Modriče, na blagom uzvišenju iznad lijeve obale Bosne, ondje gdje padine Vučjaka i Trebavca sužavaju dolinu u tjesnac. Utvrda, poprište ratova ugarskog kralja Žigmunda, od 2005. je zajedno sa svojim arheološkim nalazima nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Regija
Doboj

Utvrda na riječnom prijelazu

Lokalitet se naziva Gradina Dobor ili Dobor kula. Ispod utvrde nekoć je preko Bosne prevozila skela, a odande je put vodio do utvrda Sokol kod Gračanice i Srebrenik na Tinji te dalje u područje Soli oko Tuzle. Jedan je ogranak vodio do Save kod Šamca, glavnog prijelaza iz Slavonije u Bosnu; tim je putem u srednjem vijeku ugarska vojska najlakše prodirala u zemlju.

Tragovi na ovom mjestu sežu daleko u prošlost: pri gradnji ceste 1975. na južnoj padini ispod utvrde otkriveni su ostaci prapovijesne utvrde. U srednjem vijeku kraj je pripadao župi Nenavište: povelja bana Stjepana II. Kotromanića iz 1329. pokazuje da su joj pripadala i sela Jakeš i Modriča u neposrednoj blizini utvrde.

Poprište Žigmundovih ratova

Prvi pisani podaci o Doboru potječu iz ratova ugarskog kralja Žigmunda protiv Bosne krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Između 1387. i 1390. u Doboru su utočište našla braća Horvat, zagrebački biskup Pavao i ban Ivaniš, saveznici bosanskog kralja Tvrtka I. Ondje su podigli novu utvrdu i nastavili se boriti protiv Žigmunda i nakon Tvrtkove smrti 1391. Godine 1394. Žigmund je zauzeo Dobor, dao ga spaliti i kaznio braću; jedna njegova povelja od 15. srpnja 1394. izdana je u vojnom taboru pod utvrdom.

U jesen 1408. bosanska je vojska poražena u bici kod Dobora, a po Žigmundovu nalogu ubijeno je više od stotinu bosanskih plemića. Nakon poraza kod Doboja 1415. Žigmund se povukao iz Bosne i izgubio Usoru i Soli.

Od kraljevskog sjedišta do osmanske utvrde

Godine 1457. mletački poslanik Pietro Tomasi javio je iz Dobora da je kralj Stjepan Tomaš odlučio raskinuti vazalni odnos prema sultanu; u to je vrijeme ovdje boravio i papinski legat kardinal Carvajal. Od 1463. do 1536. Doborom su vladali ugarsko-hrvatski plemići, ponajprije slavonska obitelj Berislavić. Dana 27. kolovoza 1536. u Beč je javljeno da je Husrev-beg zauzeo utvrdu. Osmanlije su ondje smjestili posadu od 40 ljudi, a Husrev-beg uvakufio je 150 košnica. Učeni Aga Dede, rođen u Doboru i i sam zapovjednik utvrde, opisao ju je i naveo sve dizdare od 1536. do 1623.

Pukovnik Petraš 21. studenoga 1716. jurišem je zauzeo utvrdu, posada od oko 200 ljudi povukla se prema Gračanici, a prema vojnom izvješću Austrijanci su utvrdu srušili. Iako je Dobor nakon Požarevačkog mira ostao osmanski, bio je napušten, a njegovu je ulogu preuzela Derventa. Godine 1785. jedan ga je austrijski uhoda opisao kao staru, prilično dobro utvrđenu, ali napuštenu utvrdu.

Kule, dvorišta i nalazi

Dobor je jedna od rijetkih kasnosrednjovjekovnih utvrda koje su zadržale izvorni oblik, jer kasnije nije imala dovoljnu stratešku važnost da bi se pregradila u bastionsku tvrđavu. Jezgru čine dvije masivne kule s dvorištem dugim 16 i širokim 8 metara između njih; jarci prokopani na istoku i zapadu odvojili su vrh od okolnog terena i ujedno dali kamen za gradnju. Manja istočna kula, podignuta kad su topovi već bili u uporabi, nepravilan je valjak promjera od 9,5 do 10 metara, s četiri etaže i vanjskim zidovima visokim oko 18 metara. Zapadna kula ima oblik obrnutog slova D; njezin najviši očuvani dio, na sjevernoj strani iznad potoka Munjači, visok je 19,5 metara, a s urušenim gornjim katom bila bi visoka 24 metra. U prizemlju je bila tamnica. Vanjski zid debljine 1,5 i visine oko 8 metara obuhvaćao je površinu duljine 86 i širine 32 metra.

Od 1969. do 1973. velik dio utvrde iskopan je pod vodstvom Ive Bojanovskog, a kule su osigurane. Među nalazima su plava majolika, strelice za samostrel, gotička ostruga i ostaci pancirne košulje te 29 novčića, među kojima dubrovački dinar iz 1366. i dva austrijska novčića iz 1689. Nalazi se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i muzeju u Doboju.

Položaj i okolica

Tvrđava Dobor, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Tvrđava Dobor.

Znamenitost · 16 km

Tvrđava Gradačac

Tvrđava na brežuljku iznad središta Gradačca s kulom visokom oko 22 metra. Ovdje je stolovao Husein-kapetan Gradaščević, koji je 1831. predvodio ustanak protiv osmanske središnje vlasti.

Foto: Alfred · Public domain

Znamenitost · 20 km

Etno selo Kotromanićevo

Etno selo kod Doboja, turistički kompleks s novoizgrađenim objektima.