Preskoči na sadržaj

ZnamenitostBijeljina

Tvrđava Kušlat

Južno od Zvornika, na strmoj stijeni iznad ušća Jadra u Drinjaču, nalaze se ostaci tvrđave Kušlat, zvane i Kučlat. Uz utvrdu stoji džamija iz sredine 15. stoljeća, podignuta još prije osmanskog osvajanja Bosanskog Kraljevstva.

Regija
Bijeljina

Utvrda i trgovište

Utvrda stoji na gotovo okomitoj stijeni, stotinjak metara iznad sutoka Jadra i Drinjače, kod sela Pahljevića u općini Zvornik. U srednjem je vijeku pripadala posjedu bosanske krune u župi Trebotić. Ime je vjerojatno dobila po obitelji: u povelji bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz 1417. kao svjedok se navodi Nikola Kušlatović.

Pod utvrdom se nalazilo podgrađe Podkučlat s trgom. Ondje su se naselili dubrovački trgovci, a postojala je i carinarnica u kojoj su trgovci plaćali davanja na robu. Naselje je napredovalo zahvaljujući rudarstvu u široj okolici, u području Jadra te u župama Birač i Ludmer. Podkučlat je ujedno bio raskrižje za dubrovačke trgovce: odavde se išlo prema Zvorniku, prema Olovu i središnjoj Bosni, prema Srebrenici i preko Drine u Srbiju.

Između Bosne, Ugarske i Osmanlija

Tijekom 15. stoljeća Kušlat je više puta mijenjao gospodara: osim bosanskih vladara, utvrdu su držali i Ugri, Srbi i Osmanlije. Od 1404. pripadala je bosanskom velikom vojvodi Hrvoju Vukčiću, a 1410. sporazumno je predana ugarskom kralju Žigmundu Luksemburškom. Godine 1459. Kušlat je pao pod osmansku vlast; Osmanlije su to područje zauzeli odmah nakon osvajanja srpske Despotovine i pripojili ga Smederevskom sandžaku.

U osmansko doba Kušlat je bio nahija u Zvorničkom sandžaku i zadržao je vojnu ulogu. Godine 1804. u njemu je još bilo 12 mustahfiza i 15 džebedžija. Zbog reformi utvrda je napuštena prije 1833.

Putopisac Evlija Čelebija opisao je Kušlat kao okrugao kameni grad s čvrstim bastionima na vrletnoj stijeni, bez opkopa, ali okružen paklenim ponorom. Zabilježio je žitnicu, oružarnicu, pet topova te dizdara s posadom od 28 vojnika.

Džamija na stijeni

Prema Zavodu za zaštitu baštine Tuzlanske županije, džamija uz utvrdu nastala je između 1459. i 1463., dakle prije nego što je sultan Mehmed II. osvojio Bosansko Kraljevstvo. Time se ubraja među rijetke džamije u zemlji starije od osmanske vlasti nad cijelom Bosnom. Zavod je svrstava u tradicionalno narodno graditeljstvo iz razdoblja propasti srednjovjekovne bosanske države: građena je od kamena i drva, s visokim strmim drvenim krovom i drvenim minaretom.

Džamija je bila u uporabi od izgradnje i više je puta obnavljana, uvijek u izvornom obliku. Godine 1993. srušile su je srpske snage; sačuvane su fotografije, a Zavod ju je dokumentirao još 1989. Obnova je u ožujku 2013. bila gotovo dovršena, a krov i minaret obnovljeni su u drvu.

Književnik Ivo Andrić pitao je kakav si to Bosanac ako nikad nisi čuo za Kušlat, smještajući ga na stari put od Zvornika prema središnjoj Bosni.

Što se danas vidi

Od utvrde su vidljivi ostaci zidova, ali točan tlocrt više se ne može utvrditi. Zajedno s okolnim liticama osnova izgleda kao izlomljena elipsa, zbog čega se, prema povjesničaru Husrefu Redžiću, Evliji Čelebiji grad učinio okruglim. Gore vodi samo uski šumski put. Budući da su se dijelovi bedema urušili, tik uz zapadnu stranu džamije nastalo je klizište, pa je Zavod ocijenio da je dio izvornog bedema hitno potrebno sanirati.

Česta pitanja

Koristi li se džamija na Kušlatu i danas?

Otkako su u okolnim selima izgrađene pristupačnije džamije, više ne služi svakodnevnom bogoslužju, ali je zadržala vjersko značenje. Krajem kolovoza ovdje se tradicionalno održava vjerska manifestacija: svake godine posljednjeg petka u kolovozu klanja se zajednička džuma, a posljednjih godina i namazi tijekom ramazana.

Položaj i okolica

Tvrđava Kušlat, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Tvrđava Kušlat.

Znamenitost · 22 km

Nekropola Bečani

Nekropola srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, stećaka, u Bečanima kod Šekovića. Dio UNESCO-ove svjetske baštine stećaka (2016.).