Položaj
Mjesto pripada Gradu Bihaću u Unsko-sanskom kantonu i leži oko 3 kilometra od granice, u maloj kotlini doline Une. Planine se s obje strane uzdižu na više od 1100 metara. Veći dio Kulen Vakufa sa središtem nalazi se na lijevoj, južnoj obali. Karakteristične su terase kuća uz rijeku, koje stoje na stupovima iznad Une, a u središtu mjesta je džamija. Od 2008. kraj je dio Nacionalnog parka Una, koji štiti Unu i njezine pritoke Krku i Unac.
Povijest
Grobni nalazi pokazuju da je kraj bio naseljen već u brončano doba, a u rimsko doba mjesto se zvalo Cleuna. Ovdje su se križali stari putovi, među ostalim prolazila je rimska cesta od Zadra između Dalmacije i Panonije. Osmanska kasaba Džisr-i-kebir, Veliki most, nastala je gradnjom džamije sultana Ahmeda I. Nakon Karlovačkog mira 1699. Halil-paša dao je mjesto proširiti i utvrditi: grad je ležao na umjetnom otoku uz lijevu obalu, okružen bedemima s vratima i tabijama. U 18. stoljeću neslužbeno se nazivalo po svom vakifu Palanka Mahmut-paše Kulenovića, a u 19. stoljeću ustalilo se ime Kulen Vakuf.
Austro-Ugarska je nakon okupacije 1878. srušila zidine, a u velikom požaru 1903. stradao je veći dio mjesta. Početkom rujna 1941. ustanici su u Kulen Vakufu ubili između 1000 i 3000 ljudi, zarobljene ustaše, muslimanske i, u manjem broju, hrvatske civile. Prije toga mjesni su ustaše ubijali Srbe u mjestu i okolnim selima. U ratu u Bosni i Hercegovini većina stanovnika izbjegla je u Bihać, a mnogi su se nakon rata vratili.
Ostrovica i Havala
Iznad mjesta, na lijevoj obali Une i njezine pritoke Ostrovice, uzdiže se istoimena utvrda. Ime dolazi od slavenskog ostr, što znači oštar ili šiljast. Utvrda je podignuta u srednjem vijeku, kad je kraj pripadao lapačkoj župi, a Osmanlije su je kasnije proširile. Od 2012. Ostrovica je kao povijesno područje nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nasuprot, na desnoj obali, vide se ostaci osmanske utvrde Havala, nastale sredinom 17. stoljeća, koja je pripadala begovskoj obitelji Kulenović.
Mušičarenje i rijeka
Kulen Vakuf skromno je turističko središte na gornjoj Uni, a većina gostiju dolazi zbog sportova na vodi ili mušičarenja. U mjestu je ribolovni revir 1B Kulen Vakuf, dug 1,5 km, u kojem su zastupljeni ponajprije potočna pastrva i lipljen. Lovi se prema pravilima nacionalnog parka, s utvrđenim sezonama za obje vrste, a odgovoran odnos prema ulovu podrazumijeva se. U nacionalnom parku može se i raftati, voziti bicikl i planinariti.
Oko 10 kilometara južno nalazi se Martin Brod na ulazu u kanjon Unca, poznat po slapovima i sedrenim terasama. Ondje počinje i Međunarodna unska regata za kajakaše.



