Milančev buk i sedrene kaskade
Kaskade Martin Broda nižu se kao slijed slapova kroz cijelo selo sve do ušća Unca. Jedan od njih je Milančev buk u posjetiteljskoj zoni Martin Brod; cijeli je niz dug 800 metara, s visinskom razlikom od 54 metra. Stepenice su se oblikovale tijekom dugog vremena u vrlo bistroj vodi u kojoj rastu mahovine i alge, a iz njih se stvaraju sedrene barijere. Kaskade, riječni otočići, brzaci i slapovi obilježavaju Unu gotovo cijelim tokom.
Unac teče istočnom stranom sela i ovdje se ulijeva u Unu. Njegov kanjon završava u Martin Brodu; strmim stijenama i slapovima privlači penjače, ljubitelje vodenih sportova i ribiče.
Mlinovi i bučnica
Nekad je u Martin Brodu bilo mnogo mlinova. Gotovo pokraj svake kuće tekao je potok, a na svakom je voda pokretala jedan ili čak dva mlina. Ljudi iz okolnih krajeva donosili su ovamo žito da im ga samelju u brašno.
Oko 200 metara od slapa nalazi se bučnica, prirodna, ekološka perionica. Smatra se da je starija od 300 godina.
Stari grad Rmanj
Stari grad Rmanj podignut je krajem 14. ili početkom 15. stoljeća na poluotoku koji Unac na svom ušću tvori s Unom; prvotno se zvao Konuba. Bio je četverokutna kamena utvrda s okruglom kulom. Prvi put se spominje 1431., kada ga je ugarski kralj Sigismund založio Nikoli Frankopanu. Ispod grada razvilo se obrtničko i trgovačko naselje koje isprava iz 1494. naziva „civitas”, a ovdje je postojao i prijelaz preko Une. Godine 1524. Rmanj je došao pod osmansku upravu.
Zidine su porušene do temelja, a sačuvana je samo okrugla kula visoka oko 10 metara. Od 2016. zaštićena je kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Manastir Rmanj
Oko 700 metara jugoistočno od ušća, tridesetak metara od lijeve obale Unca, nalazi se aktivni srpski pravoslavni manastir Rmanj posvećen sv. Nikoli. Točan datum osnutka nije poznat; Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika njegov nastanak datira u kraj 15. ili početak 16. stoljeća. Narodna predaja osnutak pripisuje Katarini Branković, kćeri srpskog despota Đurđa Brankovića, u spomen na njezina sina Hermana, koji je umro mlad. Prema predaji, od njegova se imena s vremenom razvio naziv „Rmanj”. Početkom 17. stoljeća Rmanj je postao sjedište dabrobosanskih mitropolita.
U Drugome svjetskom ratu, 1944. godine, Nijemci su bombardirali manastir i srušili ga do temelja, a freske su uništene. Obnova crkve počela je 1974. i završena je 1980-ih. U ratu 1992. – 1995. crkva je ponovno devastirana, a redovnici su se vratili 1998. Jednobrodna crkva s kupolom izvana je jednostavna; jedini joj je ukras vijenac od 12 plitkih arkadnih niša ispod vijenca kupole. Od 2007. mjesto manastira i ostaci povijesne cjeline s ostacima izvornih fresaka nacionalni su spomenik.
Obilazak Martin Broda
Kroz Martin Brod vode dvije pješačke staze, „Martina staza” i „Put pod gredu”. U Martin Brodu postoji posebna dionica za ribolov mušicom „Unac” duga 900 metara, na kojoj se lovi potočna pastrva i lipljen. Blizu ulaza br. 5 u park, s desne strane ceste nakon ulaza u Martin Brod, nalazi se izletište „Lucica” s natkrivenim stolovima i klupama, nedaleko od mjesta gdje se Unac ulijeva u Unu.



