Preskoči na sadržaj
Most na Žepi

Foto: JankoSam · CC BY-SA 4.0

ZnamenitostIstočno Sarajevo

Most na Žepi

Samo jednim šiljastim lukom osmanski kameni most premošćuje Žepu ispod istoimenog sela u općini Rogatica. Sagrađen je u drugoj polovici 16. stoljeća, a prije potapanja doline Drine premješten je na današnje mjesto. Ivo Andrić posvetio mu je pripovijetku.

Regija
Istočno Sarajevo

Most iz Sinanova kruga

Most je nastao u drugoj polovici 16. stoljeća, kada su Osmanlije preuređivale putnu mrežu u ovom dijelu Carstva. Izvorno se nalazio na ušću Žepe u Drinu, na regionalnom putu uz Drinu koji se u Višegradu odvajao od Carigradskog druma. Natpisa s godinom gradnje nema. Istraživači Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović datiraju most u posljednju četvrtinu 16. stoljeća, nedugo nakon višegradskog mosta, i smatraju da mu je vjerojatni utemeljitelj veliki vezir Mehmed-paša Sokolović. Oni i Gojković smatraju vrlo vjerojatnim da ga je podigao jedan od učenika graditelja Mimara Sinana, možda Mustafa-čauš, koji je nadzirao radove na mostu u Višegradu.

Gradnja

Strme obale Žepe dopuštale su samo jedan otvor. Presvođen je šiljastim lukom raspona 10,20 metara i visine 6,50 metara, a debljina svoda je 75 centimetara, pa je vrlo blizak prvom svodu višegradskog mosta uz lijevu obalu. Most je dug 21,60 metara i širok 3,95 metara, od čega 3,40 metara otpada na stazu. Svod i čeoni lukovi izrađeni su od klesanaca sedre različitih dimenzija, a čeoni zidovi od pravilnih kvadera vapnenca. Stilski most odgovara osmanskim mostovima iz tog razdoblja koje su gradili Sinan ili suradnici njegove carigradske radionice.

Premješten zbog akumulacije

Izgradnjom hidroelektrane Bajina Bašta i akumulacijskog jezera Perućac u drugoj polovici 20. stoljeća mostu je prijetilo potapanje. Nakon dugih rasprava u ljeto 1966. počela je demontaža, materijal je prenesen na novu lokaciju, most je ondje u cijelosti rekonstruiran i 1968. ponovno pušten u promet. Danas stoji uzvodno, neposredno ispod sela Žepe, na mjestu zvanom Spahin hrid, nedaleko od Redžep-pašine kule. Zajedno s premještanjem Arslanagića mosta kod Trebinja, ovo je bio ogledni primjer zaštite spomenika kulture u socijalističkoj Jugoslaviji. Početkom 2005. most je proglašen nacionalnim spomenikom.

Legende i Andrićeva pripovijetka

Uz most se vežu legende. Austrijski pisac Robert Michel zabilježio je početkom 20. stoljeća jednu od njih: slavoljubivi učenik graditelja višegradskog mosta htio je nadmašiti svog učitelja pa je ondje gdje se Žepa probija između brda i ulijeva u Drinu premostio rijeku kamenim svodom sa stijene na stijenu. Kada je majstor ugledao to djelo, obuzeo ga je bijes i učeniku je odsjekao obje ruke.

Druga legenda govori o veziru Jusufu, rodom iz ovoga kraja, koji je naložio gradnju, i o talijanskom graditelju. Tu je priču Ivo Andrić književno obradio 1925. u pripovijetki „Most na Žepi“. Čelić i Mujezinović ipak nisu uspjeli identificirati vezira Jusufa, a ni na samom mostu nisu našli trag koji bi upućivao na talijanskog majstora.

U dolini Žepe

Most se nalazi oko 35 kilometara sjeveroistočno od Rogatice, u dolini okruženoj visokim planinama. Na istoku dolina izlazi na Drinsko jezero u kanjonu Drine između Višegrada i Bajine Bašte. Na strmom grebenu visokom 745 metara, na drugoj obali Žepe, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Vratara s temeljima, četirima okruglim kulama i sudačkom stolicom uklesanom u živu stijenu. Redžep-pašina kula, po kojoj je zaselak dobio ime Kula, potječe iz osmanskog razdoblja. Na izvoru Žepe stoji još jedan most, dug dvadesetak metara, s tri nejednaka luka.

Česta pitanja

Stoji li most još na izvornom mjestu?

Ne. Zbog akumulacijskog jezera rastavljen je 1966. i ponovno podignut uzvodno, ispod sela Žepe, a 1968. ponovno je pušten u promet.

Položaj i okolica

Most na Žepi, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Most na Žepi.