Kanjon Prače
Park prirode Prača nalazi se na istoku Republike Srpske, u općini Rogatica, i obuhvaća srednji tok Prače i njezin sliv. Kanjon se proteže od Mesića do Renovice i mjestimično je dubok više od 400 metara. Prača je duga 62,6 kilometra i lijeva je pritoka Drine. Budući da vapnenac propušta vodu, površinskih tokova je malo; na površini prevladavaju vrtače, a u stijeni se nalaze pećine i nekoliko jama. Klima je umjereno kontinentalna s često oštrim zimama, a srednja godišnja temperatura iznosi oko 8 stupnjeva.
Istraživanja su zabilježila 714 svojti, među njima mnogo endemičnih i reliktnih vrsta, zatim 11 vrsta sisavaca poput mrkog medvjeda, vuka i divlje svinje te 85 vrsta ptica. Već je 1957. tadašnji zavod za zaštitu spomenika zaštitio klisure kanjona i pećine Banj stijenu i Govješticu, a 1. travnja 2021. Vlada Republike Srpske proglasila je područje parkom prirode.
Pećina Govještica
Veliki ulaz Govještice nalazi se na 580 metara nadmorske visine i ujedno je izvor. Nedaleko od ulaza hodnik se dijeli na sjeverozapadni i jugoistočni krak; sjeverozapadni još nije istražen do kraja. Pećina je poznata od gradnje uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad 1906., ali već na ulazu put zatvara malo jezero. U sušnom razdoblju promjer mu je samo 8 metara, a nakon kiša razina mu može porasti za 3 metra. Prema dokumentu iz 1911. tada se u pećinu prodrlo 100 metara.
Tek su od 2010. speleolozi iz Bologne i Novare zajedno s Centrom za krš i speleologiju iz Sarajeva sustavno istraživali pećinu: do 2011. izmjereno je 3800 metara, do 2012. već 7715, a do 2013. ukupno 9682 metra. Okomiti skokovi, jezera, sifoni, podzemna rijeka i jame duboke više od 60 metara čine je opasnom. U njoj živi oko tisuću šišmiša, pronađene su kosti špiljskog medvjeda, a pojedini su hodnici ispunjeni kristalima kalcita i heliktitima.
Pruga, Borač i susjedne pećine
Na manje od kilometra udaljenosti nalazi se Mračna pećina, zvana i Banj stijena, čija je duljina od oko 1200 metara u međuvremenu izmjerena; treća je pećina Golubovićka. Uz Praču se protežu ostaci austro-ugarske pruge Sarajevo – Višegrad s brojnim tunelima; trasa bi mogla poslužiti kao biciklistička staza. Hidroelektrana iz 1950. još je u pogonu. Iz srednjeg vijeka potječu ostaci grada Borča i nekoliko nekropola stećaka, primjerice u Varošištu i Lađevinama; osobito reprezentativni stećci preneseni su u Zemaljski muzej u Sarajevu. Kao vidikovce opis parka navodi Banj stijenu, Karačiće i Bošnjakinju.







