Krško vrelo i slapovi
Vrelo je krško izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz vapnenačke podloge Ravne planine i čini početak toka Paljanske Miljacke. Temperatura joj je gotovo stalna, oko 6 do 6,5 °C.
Na prvih nešto više od 250 metara mlada rijeka stvara slapove i manje vodopade preko sedrenih blokova obraslih mahovinom. Osobito su snažni za višeg vodostaja, ponajprije u proljeće i jesen. Šuma uokolo i šum vode čine ovaj kraj pogodnim za šetnje i izlete.
Vrelo opskrbljuje dio Pala pitkom vodom, a za to je izgrađen vodovodni objekt. Stalno hladna voda koristi se i za ribnjake.
Tok Paljanske Miljacke
Paljanska Miljacka, prije poznata i kao Paoštica, ime je dobila po gradu Palama, u čijoj blizini izvire. Najvećim dijelom teče kroz općinu Pale i usput prima potoke poput Jahorinskog potoka, Manjače, Repašnice i Kalovitog potoka.
Nakon oko 13 kilometara kod Dovlića se, na 624 metra nadmorske visine, spaja s Mokranjskom Miljackom. Odatle se rijeka zove Miljacka, nastavlja prema Sarajevu i kod Butila se ulijeva u Bosnu.
Gradina Pavlovića
Neposredno iznad vrela, na stjenovitom brežuljku u obliku čaše, nalaze se ostaci Gradine Pavlovića, srednjovjekovne utvrde povezane s plemićkom obitelji Pavlović. Vjerojatno je bila upravno središte Paljanskog polja, a trebala je štititi trgovačke karavane između Vrhbosne, današnjeg Sarajeva, i Pavlovca.
Gradina se nalazila na 1048 metara i sastojala se od donjeg i gornjeg grada. Jedan zid dvorišta i danas se uzdiže 8 metara. Nalazi opeke i prapovijesnih glinenih posuda upućuju na to da se mjesto koristilo već prije srednjeg vijeka. Narod utvrdu pripisuje prokletoj Jerini.
Savjeti za posjet
Vrelo se nalazi nekoliko kilometara od središta Pala, u Gornjim Palama, u šumovitom izletištu. Posjet se osobito isplati u proljeće i jesen, kad teče više vode i slapovi se obrušavaju preko sedrenih blokova. Do Gradine se već u srednjem vijeku moglo doći samo s juga; ostaci tog puta još se naziru, ali se gube u gustom grmlju.







