Most
Most se nalazi u mjesnoj zajednici Babića Bašća u općini Stari Grad. Ovdje je korito usko i čvrsto usječeno u stijenu, a na lijevoj obali konstrukcija se oslanja na živu stijenu. Jedan luk raspona 17,5 m nosi prijelaz dug 42 metra i širok 4,75 m, a uz njega su dva kružna otvora. Građen je od vapnenca i sedre.
Na području Sarajeva sačuvana su četiri stara mosta. Uz Koziju ćupriju to su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Rimski most kod Blažuja.
Povijest
Most se nalazio na starom trgovačkom putu prema Carigradu, koji je vodio dolinama Miljacke, Prače i Drine i bio poznat kao Carigradski drum. Smatra se da je nastao pri velikom uređenju putne mreže u doba Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira od 1565. do 1579., vjerojatno u drugoj polovici 1570-ih. Iz istog razdoblja potječe i Ćuprija na Drini u Višegradu. U pisanim se izvorima most prvi put spominje tek 1771., kad je kroničar Mula Mustafa Bašeskija zabilježio kameni zid od Kozije ćuprije do Alifakovca.
U osmansko doba most je označavao istočni ulaz u grad. Ovdje su se dočekivali novi veziri i ispraćali hodočasnici. U čast vezira hrabri su mladići skakali s mosta u ovdje plitku Miljacku, a on bi ih nagradio novcem. Od 2004. Kozija ćuprija nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Ime i legende
Odakle potječe ime, nije sigurno. Narodna legenda pripovijeda o siromašnom pastiru čije su se koze neobično dugo zadržavale kod nekog grma na rijeci. Ispod njega našao je ćup pun zlatnika, njime platio školovanje i kasnije, kao bogat i ugledan čovjek, dao sagraditi most upravo na tom mjestu. Prema drugoj predaji, ime dolazi od velikog stočnog sajma u blizini, na kojem su se prodavale i koze. I obližnje naselje Jarčedoli vjerojatno je ime dobilo po stanovnicima koji su ovdje čuvali koze.
Šetnja preko Darive
Kao cestovna veza most više nema ulogu. Do njega vodi biciklistička i pješačka staza od Vijećnice u središtu uz Miljacku preko Darive, koju Sarajlije rado koriste za izlete. Dionica između Bentbaše i Kozije ćuprije zatvorena je za promet. Prati nekoć divlji kanjon, čije su ljepote Sarajlije otkrile tek kad je Austro-Ugarska ovdje izgradila prugu.
Uz put više od 150 lipa čini Aleju ambasadora, koje su posadili diplomati koji su živjeli u Bosni. Na stijeni Dariva postoje označeni penjački smjerovi, a nedaleko je Babin zub, gdje je započela povijest alpinizma u Sarajevu. Ime Dariva podsjeća na Josefa Da Rivu, koji je živio na ušću Mošćanice u Miljacku.











