Položaj i gradnja
Bijela tabija izlazi kao istureni dio iz zida staroga Vratnika i nadzire istočni, prirodni prilaz Sarajevu. Nalazi se na cesti Dariva – Mošćanica, na istočnoj uzvisini sarajevske kotline. Utvrda je građena od kamena, a u debelim zidovima nalaze se otvori za topove. U njoj su bili smješteni topnička posada i skladište streljiva, a bastion je služio i kao smještaj za vojnike.
Povijest
O starosti utvrde postoje različita mišljenja. Prema jednome je nastala oko 1550., a prema drugome je ovdje već u kasnom srednjem vijeku stajala tvrđava, vjerojatno mali Hodidjed, središnja utvrda župe Vrhbosne. Imala je pravokutni tlocrt od oko 75 puta 50 metara s četiri četvrtaste kule na uglovima i petom iznad ulaza, što je smješta u kasno 14. ili rano 15. stoljeće. Pod Osmanlijama je u tvrđavi bila posada timarnika, za koje je sagrađena džamija. Evlija Čelebija 1660. uz džamiju opisuje kuće za imama, mujezine i vojne svirače te žitni magazin.
Do pohoda princa Eugena Savojskog Sarajevo je bilo otvoren grad sa samo ovom malom utvrdom, u koju je moglo stati 150 do 200 vojnika. Godine 1697. Eugen je opljačkao i spalio grad. Potom je namjesnik Ahmed-paša Rustempašić naredio da se Vratnik utvrdi, pa su u 18. stoljeću nastali zidovi, tri kule-kapije i pet tabija, a jedna od njih je Bijela tabija. Kad su austrougarske postrojbe 19. kolovoza 1878. zauzele Sarajevo, utvrde su postupno izgubile svoju namjenu. Gornji dio od krupnih kamenih blokova potječe iz austrougarskog razdoblja, kad je utvrda pregrađena u međuutvrdu.
Zaštita i obnova
Kao dio utvrđenoga grada Vratnika Bijela tabija zaštićena je kao kulturno dobro od 1971. Od 2005. dio je nacionalnog spomenika Stari grad Vratnik. Prije rata kompleks je propadao zbog lošeg održavanja, kamen se krao, a bespravna gradnja razorila je dijelove bedema. Tijekom rata utvrda je godinama bila izložena izravnom granatiranju.
Godine 1991. počela su manja sondažna arheološka istraživanja, a nakon 2000. sanacija zidina. U svibnju 2026. lokalitet je nakon obnove ponovno otvoren i uređen za kulturna događanja na otvorenom.
Oko tabije
S Bijele tabije pogled seže na istočni ulaz u Sarajevo, kanjon Miljacke i grad. Tabija je dio vratničkih zidina, pa se nameće i šetnja tom četvrti. Kroz Višegradsku kapiju je nekoć vodila Carska džada preko Višegrada do Istanbula. U Ploča-kapiji smješten je Muzej Alije Izetbegovića, a sa Žute tabije se u ramazanu ispaljuje top za iftar.











