Preskoči na sadržaj
Baščaršija, Sarajevo

Foto: Fred Romero · CC BY 2.0

ZnamenitostKanton Sarajevo

Baščaršija, Sarajevo

Baščaršija je stara sarajevska čaršija i povijesno središte grada. Između džamija, zanatskih ulica i kavana ovdje se može pratiti kako je osmanski grad rastao u 15. i 16. stoljeću.

Regija
Kanton Sarajevo
Najbliže mjesto
Sarajevo
Smještaj u okolici
4 smještaja

Povijest

Baščaršija leži na sjevernoj obali Miljacke, u općini Stari Grad. Nastala je 1462., kada je Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajeva, ovdje podigao han Kolobaru, oko kojega se otvorilo mnoštvo dućana. Čaršija je vrhunac dosegla u drugoj polovici 16. stoljeća, s 80 vrsta zanata organiziranih u cehove.

Nakon potresa 1640. i požara 1644. i 1656. postrojbe princa Eugena Savojskog zapalile su grad 1697. Veliki požar u 19. stoljeću uništio je velik dio staroga grada; otada je Baščaršija dvostruko manja i završava kod ulice Ferhadije. Od planova da se čaršija nakon 1945. postupno sruši odustalo se.

Begova džamija, medresa i sahat-kula

Čaršiji je pečat dao Gazi Husrev-beg, osmanski namjesnik Bosne. Godine 1530. vlastitim je novcem na desnoj obali Miljacke podigao svoju džamiju, Begovu džamiju. Teško oštećena tijekom opsade Sarajeva, džamija je obnavljana od 1996.

Uz džamiju stoji sahat-kula visoka oko 30 metara. Budući da je u ono doba malo ljudi imalo sat, vjernicima je služila kao orijentir za pet dnevnih molitava. Nasuprot džamiji Gazi Husrev-beg dao je 1537. sagraditi medresu s knjižnicom i posvetio je svojoj majci Seldžuki. Zbog olovnoga krova zove se i Kuršumli medresa, prema turskoj riječi za olovo. Susjedni hanikah, nekoć viša škola sufizma, danas je galerijski prostor.

Zanatske ulice i Sebilj

Kao i mnogi gradovi Levanta, Sarajevo je bilo podijeljeno na dva dijela: u čaršiji, uređenoj po uzoru na arapski suk, trgovalo se, a u mahalama na okolnim padinama stanovalo. Ulice čaršije nosile su imena zanata, primjerice Kazazi, Kujundžiluk, Kazandžiluk, Kovači, Sarači ili Aščiluk. U Bravadžiluku su se majstori nekoć specijalizirali za brave i katance, a danas se ondje nižu ćevabdžinice, buregdžinice i aščinice. Sačuvana su dva natkrivena trgovačka prostora, Gazi Husrev-begov bezistan i Brusa bezistan.

Usred trga stoji Sebilj, drvena fontana u osmanskom stilu. Prvi je dao sagraditi Mehmed-paša Kukavica 1753., a izgorio je 1852. Današnji je podigao austrijski arhitekt Alexander Wittek. Prema kroničaru Mula Mustafi Bašeskiji, u gradu je nekoć bilo više od 100 sebilja.

Četiri vjere na malom prostoru

U neposrednoj blizini Begove džamije stoji Stara pravoslavna crkva, koja se u osmanskim izvorima prvi put spominje 1539. Sredinom 16. stoljeća u Sarajevo su se doselili Židovi prognani iz Španjolske. Za njih je 1581. u Velikoj avliji podignut han, a ondje je sagrađena i prva sefardska sinagoga. U njoj je danas Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, a u susjednoj Novoj sinagogi galerija Novi hram. Džamija, katolička i pravoslavna crkva te sinagoga ovdje se nalaze u krugu promjera 200 metara.

Nedaleko od Stare pravoslavne crkve Svrzina kuća pokazuje kako je stanovala gradska muslimanska obitelj od kraja 18. i tijekom 19. stoljeća.

Savjeti za posjet

Trg oko Sebilja zatvoren je za promet. Na njegovu sjevernom rubu, u ulici Telali, tramvaj staje na stajalištu Baščaršija, a odatle vozi samo prema zapadu. Za predah na Baščaršiji ima mnogo kafana, a kava se ovdje i danas pije s merakom. Prema legendi, tko se napije vode sa Sebilja, vratit će se u Sarajevo.

Česta pitanja

Što znači ime Baščaršija?

Potječe iz turskoga: baš znači „glava“ ili „glavni“, a čaršija „bazar“ ili „tržnica“. Strogo uzevši, ime označava središnji trg, ali u svakodnevnom govoru cijelu staru trgovačku četvrt.

Položaj i okolica

Baščaršija, Sarajevo, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Baščaršija, Sarajevo.