Izvor Bosne
Područje Vrela Bosne nalazi se jugozapadno od Sarajeva, ispod obronaka Igmana i Bjelašnice, koji su ujedno slivno područje izvora. Šest izvora i brojni potoci ovdje se spajaju u jedan vodotok, Malu Bosnu. Podrijetlo imena Bosna nije sigurno; pretpostavlja se da potječe od stare indoeuropske riječi bosana, koja znači voda.
Na istom se području nalazi izvorište Bačevo, glavni izvor pitke vode za Sarajevo. Zaštita izvorišta presudna je za opskrbu vodom gotovo 400.000 stanovnika Kantona Sarajevo.
Park, jezerca i životinje
Od 2006. područje od 603 hektara zaštićeno je kao spomenik prirode, a njime upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo. Park se sastoji od mnoštva malih otočića povezanih mostovima preko potočića. Na jezercima žive labudovi, prepoznatljiv simbol izvora, te patke. Vrelo Bosne omiljeno je izletište još od austrougarskog doba.
U potocima prevladava autohtona potočna pastrva, a kalifornijska pastrva i lipljen nisu autohtoni, ali su se dobro prilagodili. Među beskralješnjacima žive dvije endemske vrste sitnih rakova i tri endemske vrste kukaca. Zabilježeno je i 20 vrsta sisavaca te više od 26 biljnih zajednica.
Velika aleja
Od Ilidže do izvora Velika aleja proteže se 3,5 kilometra. Obrubljuju je dva reda platana i desetci divljih kestena. S obje strane stoje vile iz austrougarskog razdoblja u kojima se odmaralo tadašnje visoko društvo.
Drvored je zatvoren za automobile. Ide se pješice, biciklom ili fijakerom; fijakeri ovdje voze od 1895.
Ilidža: kupališta od antike
Na području Ilidže nalaze se ostaci neolitskih, ilirskih i rimskih naselja, a termalna kupališta korištena su u rimsko, osmansko i austrougarsko doba. Godine 1893. ovdje je slučajno otkriveno neolitsko naselje. U rimsko doba naselje Aquae S. bilo je upravno i kulturno središte kraja.
Prekretnica je bila 1885. godina, kada je Zemaljska vlada preuzela kupalište. Izgrađeni su hoteli „Hungarija”, „Austria” i „Bosna”, vile i sam drvored, a gosti su lovili, ribarili, jahali, veslali i planinarili. Hotel Bosna smatra se monumentalnom inačicom „švicarskog stila” u Bosni. Ondje su prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija proveli posljednju noć prije nego što su ujutro vlakom otputovali u Sarajevo.
Rimski most
Oko 2 kilometra nizvodno od izvora Bosnu premošćuje most u Plandištu, u narodu poznat kao Rimski most. Vjerojatno je izgrađen ili temeljito obnovljen između 1530. i 1550.: prvi ga je spomenuo mletački poslanik Catarino Zeno, koji je 1550. prošao kroz Sarajevo i opisao kameni most sa sedam lukova. Ne zna se tko ga je sagradio; kao mogući graditelji spominju se Rustem-paša, Semiz Ali-paša i Gazi Ali-paša. Lukovi su prema sredini sve viši i širi, što je tipično za osmansku mostogradnju.
Ime duguje rimskoj spoliji: u nizvodnu ogradu uzidana je kamena ploča s plitkim reljefom stojećeg nagog lika. Od 2005. most je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.










