Preskoči na sadržaj
Igman

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0

PlaninarenjeKanton Sarajevo

Igman

Igman je šumovita planinska visoravan jugozapadno od Sarajeva, između Bjelašnice, Hadžića i Ilidže. Na Zimskim olimpijskim igrama 1984. ovdje su se održavala natjecanja u nordijskim disciplinama i skijaškim skokovima, a u ratu 1992.–1995. preko planine je vodila gotovo jedina opskrbna cesta opkoljenoga grada. Danas je omiljeno odredište za planinarenje, biciklizam i skijanje.

Regija
Kanton Sarajevo
Najbliže mjesto
Ilidža
Smještaj u okolici
3 smještaja

Šuma, krš i voda

Geološki Igman pripada Dinaridima i građen je pretežno od vapnenca. Na Crnom vrhu doseže 1502 metra. Visoravan je uglavnom prekrivena mješovitom šumom, između koje su planinski pašnjaci poput Velikog i Malog polja te tipični krški oblici, vrtače, uvale i škrape.

Na Igmanu raste bosanski ljiljan, endemska vrsta Bosne i Hercegovine, a na planini se nalazi i Ravna vala, jedna od prašuma u zemlji. Za Sarajevo je Igman važan i zbog vode: zajedno s Bjelašnicom štiti izvorišta i podzemne vode kojima se grad opskrbljuje, a u njegovu podnožju kod Ilidže na Vrelu Bosne izvire rijeka Bosna.

Olimpijski tragovi

Na Zimskim igrama 1984. Igman je uz Jahorinu i Bjelašnicu bio jedno od borilišta. Na skakaonicama na Malom polju održavali su se skijaški skokovi i skakački dio nordijske kombinacije, a na Velikom polju biatlon i skijaško trčanje. Za Igre je preko visoravni izgrađena i cesta koja je preko Hadžića povezala Sarajevo s borilištima. Gradnja skakaonica počela je 1980., a završena je 1982.; Finac Matti Nykänen tijekom Igara postavio je na velikoj skakaonici rekord od 116 metara pred 90.000 gledatelja.

U ratu su uništeni hoteli i skijaška infrastruktura. Skakaonice od tada ne rade, a njihove su konstrukcije izrešetane mecima. Veliko i Malo polje ipak se ponovno koriste: ima do 39 kilometara staza za skijaško trčanje i biatlon te dječje skijaške staze sa žičarama.

Igman u ratovima

U noći s 27. na 28. siječnja 1942. Prva proleterska brigada partizana prešla je Igman po velikoj hladnoći. Taj Igmanski marš jedna je od poznatih epizoda Narodnooslobodilačke borbe, a spomenik na Velikom polju podsjeća na partizansku borbu na ovom području.

Tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. Igman je imao veliko strateško značenje. Nakon dovršetka tunela ispod zračne luke u srpnju 1993. uska šumska cesta preko planine postala je gotovo jedini opskrbni put u grad. Vojnici Armije BiH tada su u šumi sagradili drvenu džamiju, koju i danas posjećuju mnogi. Dana 19. kolovoza 1995. francusko oklopno vozilo s članovima američke mirovne misije sletjelo je s ceste i otkotrljalo se oko 400 metara niz padinu; poginuli su diplomati Robert Frasure, Nelson Drew i Joe Kruzel te francuski vozač. Na njih podsjeća spomen-obilježje.

Savjeti za posjet

Igman je odredište za planinarenje, brdski biciklizam i skijanje. Ljeti se na Velikom polju mogu unajmiti bicikli i koristiti označene staze, a nekadašnja ratna cesta od Hrasnice uzbrdo omiljena je među brdskim biciklistima. Izvan obilježenih putova treba biti oprezan: na Igmanu su se u ratu vodile teške borbe, a posebno oko nekadašnjih crta bojišnice dijelovi terena smatraju se minski opasnima; ondje se razminiranje i dalje provodi. Zato se valja držati označenih staza.

Položaj i okolica

Igman, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Igman.

Planinarenje · 8,8 km

Bjelašnica

Planinski masiv jugozapadno od Sarajeva, visok do 2.067 metara. Ovdje su 1984. održane muške alpske utrke Zimskih olimpijskih igara, a ljeti je to planinarsko područje s jezerima i pastirskim selima.

Opširnije: Bjelašnica

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0