Stećci i ukrasi
Stećci su raspoređeni na lokalitetima Dolovi i Crkvina, s obiju strana ceste pred ulazom u selo. Zabilježeno je 6 ploča, 37 sanduka, 5 visokih sanduka i 5 sljemenjaka, uglavnom isklesanih od kamena iz okolice. Većina je s manjim odstupanjima položena u smjeru sjever – jug, a 13 u smjeru zapad – istok. Tu su i ostaci temelja nikad istražene građevine, možda crkve.
Ukrašeno je 14 stećaka. Prepoznaju se tordirane vrpce, dvostruke cik-cak linije, linije u plitkom i visokom reljefu, vinova loza s trolistom ili spiralama, stilizirani i latinski križevi, štit i mač, krug i rozeta te stilizirano stablo s dva para simetričnih spirala. Jedan prizor prikazuje kolo, koje se tumači kao obredni pogrebni ples. Natpisi nisu pronađeni.
Sela, stočari i mala općina
Umoljani zajedno sa Šabićima, Kramarima, Lukavcem, Brdima i Malešićima čine skupinu sela na desnoj obali gornje Rakitnice. Na brdu iznad pastirskog naselja Umoljana nalazi se prapovijesni lokalitet Gradina.
U kasnom srednjem vijeku područje između Rakitnice i Trešanice pripadalo je upravnom području Črešnjevo u župi Neretvi. Jugoistočni dio Bjelašnice, čini se, naselili su Vlasi koji su se bavili stočarstvom; tome u prilog govore toponimi poput Vlahinje, Katuna ili Vlaškoga groblja u Lukomiru. Sela su činila malu općinu rodovskih zaselaka s vlastitom utvrdom, vjerojatno na uzvisini Grad iznad Lukavca. Toponim Varda u Umoljanima, Tušilima i Šabićima upućuje na organiziranu stražarsku službu.
Crkva, džamija i osmanski popisi
Umoljani su vjerojatno bili vjersko središte te općine i to su ostali. Na to upućuju lokalitet Crkvina, čije ime označava crkvu, i džamija u selu. Karl Patsch čuo je od mještana priču o crkvi ispod sela na mjestu Crkvina i ondje zabilježio klesano kamenje koje je stršilo iz ledine.
U osmanskom zbirnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1468./69. dio Umoljana s 31 kućanstvom upisan je među pričuvne vojnike Neretve. Selo se spominje i 1488./89., zatim 1550. u popisu Kliškog sandžaka te 1574. Seoska džamija stara je najmanje 200 godina.
Zaštita i stanje
Od svibnja 2009. Dolovi su kao prirodno i povijesno područje nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, zajedno sa starim nišanima i ostacima srednjovjekovne građevine. Godine 2016. nekropola je postala jedan od 28 lokaliteta svjetske baštine srednjovjekovnih grobalja sa stećcima. Upisano područje obuhvaća 22,38 hektara, a zaštitna zona 31,56 hektara.
Opis lokaliteta iz 2017. ocjenjuje njegovo stanje nezadovoljavajućim. Stećci su okrhnuti, prevrnuti ili potpuno utonuli, nagrizaju ih mahovina i lišajevi, a budući da zemljište nije ograđeno, služi kao pašnjak. Oko 500 metara zapadno na brežuljku leži jedan prevrnuti stećak, a u blizini se naziru obrisi građevine, možda crkve koja se spominje u literaturi.
Godine 2011. cijeli je lokalitet geodetski snimljen, a stećci pojedinačno fotografirani, kako bi se promjene mogle pratiti. Dana 13. svibnja 2026. stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta provjerili su stanje nekropole i moguće opasnosti.







