Preskoči na sadržaj

ZnamenitostHercegovačko-neretvanski kanton

Titov atomski bunker ARK D-0

U brdu Zlatar kod Konjica, dobro skriveno uz obalu Neretve, nalazi se atomsko sklonište iz doba hladnog rata. Jugoslavenska narodna armija gradila je ARK D-0, poznat kao Titov bunker, od 1953. do 1979. za Josipa Broza Tita i do 350 članova državnog i vojnog vodstva. Danas je objekt nacionalni spomenik i ujedno prostor za suvremenu umjetnost.

Regija
Hercegovačko-neretvanski kanton
Najbliže mjesto
Konjic
Smještaj u okolici
2 smještaja

Povijest jedne državne tajne

Tito je zapovijed izdao 1953., kad se hladni rat zaoštravao. U slučaju nuklearnog rata kompleks je trebao služiti kao središte vojnog zapovijedanja i skrovište za stožer Vrhovnog zapovjedništva te za Tita, njegovu obitelj i bliske suradnike. Radnici su pažljivo birani i morali su potpisati ugovor o šutnji, a po službenoj dužnosti su za projekt znala samo četiri zapovjednika. Nakon 26 godina gradnje bunker je dovršen 1979., a u njega je uloženo 4,6 milijardi američkih dolara. Održavanje je preuzela postrojba od 16 vojnika.

Nakon Titove smrti 1980. objekt je konzerviran, ali držan u pripravnosti za slučaj rata. U ožujku 1992. general JNA Milutin Kukanjac naredio je da se minira i sruši kako ne bi pripao vladi Bosne i Hercegovine. Eksploziv je već bio postavljen, no dvojica vojnika prerezala su žice pri povlačenju. Postrojba je bunker kasnije predala bosanskohercegovačkoj vladi, koja ga je u ratu koristila kao skladište za opskrbu. ARK D-0 ostao je državna tajna sve do 1990-ih.

Unutrašnjost bunkera

Izvana se vide samo tri neupadljive kuće koje nisu bile ucrtane ni na jednoj karti. One skrivaju ulaze: u prvoj kući troja metalna vrata debela 1,2 metra štite tunel koji vodi u brdo, ogranak Bjelašnice. Kompleks u obliku potkove građen je da izdrži nuklearnu eksploziju od 20 kilotona i podijeljen je na 12 povezanih blokova. Na više od 6500 četvornih metara nalazi se preko 100 prostorija: spavaonice, dvije velike konferencijske dvorane, pet operativnih centara s izravnim telefonskim vezama s Predsjedništvom, dvije kuhinje, kriptografski centar i potpuno opremljena operacijska dvorana.

Titov dio u bloku 8 ima pet prostorija, među njima njegov ured i spavaću sobu, iz koje se ulazilo u sobu njegove supruge Jovanke Broz. Do 350 ljudi trebalo je ovdje moći živjeti do šest mjeseci. Za to su postojali spremnici za 50 tona nafte, spremnici vode od 170 kubičnih metara i voda iz prirodnih izvora u planini, a svaki sustav imao je rezervu. Temperatura je između 21 i 23 stupnja, vlažnost između 60 i 70 posto, a cijeli kompleks osvjetljava oko 6000 neonskih cijevi.

Umjetnost u bunkeru

Danas je objekt u nadležnosti Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, a njime upravlja vojska. Sačuvan je gotovo nepromijenjen, sa svim simbolima socijalističke Jugoslavije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila ga je 2014. nacionalnim spomenikom.

U bunkeru se od 2011. održavao bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground, a prvo izdanje okupilo je 44 umjetnika iz 18 zemalja. Nova izdanja održavala su se svake druge godine, sve do petog i posljednjeg 2019. Projekt je od bunkera napravio spoj umjetničkog i vojnog muzeja: 159 djela 119 umjetnika iz 37 zemalja trajno je izloženo u bunkeru.

Česta pitanja

Može li se Titov bunker razgledati?

Može, ali samo uz vodiča: objekt se nalazi u vojnom krugu i njime upravlja vojska. Termini i uvjeti posjeta mogu se mijenjati, pa ih treba provjeriti unaprijed.

Je li bunker ikada korišten?

Nakon Titove smrti 1980. konzerviran je, ali držan u pripravnosti za rat. Tijekom rata vlada Bosne i Hercegovine koristila ga je kao skladište za opskrbu.

Položaj i okolica

Titov atomski bunker ARK D-0, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Titov atomski bunker ARK D-0.

Planinarenje · 13 km

Prenj

Krševita vapnenačka planina s više od deset vrhova iznad 2.000 metara, zahtjevne ture. Hodati samo označenim stazama: na istoku masiva postoji opasnost od mina.

Opširnije: Prenj

Foto: A81t · CC BY-SA 4.0

Planinarenje · 22 km

Bjelašnica

Planinski masiv jugozapadno od Sarajeva, visok do 2.067 metara. Ovdje su 1984. održane muške alpske utrke Zimskih olimpijskih igara, a ljeti je to planinarsko područje s jezerima i pastirskim selima.

Opširnije: Bjelašnica

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0