Preskoči na sadržaj
Boračko jezero

Foto: Rochass · Public domain

Kupanje i plivanjeHercegovačko-neretvanski kanton

Boračko jezero

Boračko jezero leži u sjeveroistočnom podnožju Prenja na području općine Konjic. Jezero podno šumovitih padina Crne gore omiljeno je izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara, a u njemu se i kupa.

Regija
Hercegovačko-neretvanski kanton
Najbliže mjesto
Konjic
Smještaj u okolici
2 smještaja

Smještaj i oblik

Sa zapada se uzdižu strme, šumovite padine Crne gore, a s istoka Tranjine dosežu 1055 metara. Između njih jezero ispunjava Boračku dragu. Eliptičnog je oblika, a obala mu je duga 2,4 kilometra.

U kolovozu se voda zagrije na oko 25 °C, a u veljači se ohladi do 0 °C. Ispod površine izbijaju brojni izvori, pa je voda ponegdje osjetno hladnija.

Kako je jezero nastalo

Boračko jezero često se naziva ledenjačkim, a neki ga opisi pripisuju ledenjačkoj eroziji u Boračkoj dragi. Među stručnjacima njegovo je podrijetlo ipak sporno. Već je 1897. geograf Cvijić opisao jezero kao bazen na rasjedu, pregrađen dvjema bočnim plavinama u dolini Boračkog potoka.

Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu izradio je 2003. ekološku studiju jezera. Prema njezinu zaključku jezero je pregradio naknadni nanos u uzdužnom profilu doline, a ledenjačko podrijetlo studija isključuje. Jezero je prema tome poslijeledenjačka tvorevina holocena.

Pritoke, otoka i Šištica

Jezero se ponajviše napaja vodom Boračkog potoka te brojnih izvora na obali i na dnu. Njegova otoka Šištica teče klisurom, a zatim se vodopadom ulijeva u Neretvu, na dijelu toka poznatom kao Mali kanjon. Vodopad ne teče cijele godine; smatra se geomorfološkom rijetkošću.

Budući da voda stalno dotječe i otječe, u jezeru postoji blago strujanje, što za stajaću vodu nije uobičajeno.

Povijest uz jezero

U rimsko doba cesta je vodila od Konjica dolinom Bijele, preko sedla Vrabač i visoravni Borci, pokraj jezera i dalje obroncima Prenja prema Hercegovini i moru. Kasnije je ovuda prolazio osmanski put „Mostarska džada” s nizom hanova. Bio je glavni karavanski put do 1868., kada je izgrađena cesta Sarajevo – Mostar dolinom Neretve.

Barun Benko dao je 1902. na Borcima sagraditi vilu s pogledom na jezero. Obitelj pjesnika Alekse Šantića kupila je kuću 1910., pa se ona i danas zove Šantića vila. Ondje je posljednje prebivalište imao slikar Lazar Drljača; grob mu je odmah uz vilu, a nadgrobni spomenik ima oblik stećka. Sarajevsko društvo „Prijatelj prirode” sagradilo je 1934. prvi rekreacijski objekt na obali. Tijekom Drugoga svjetskog rata njegovi su članovi ondje skrivali njemačke antifašiste, koji su u znak zahvalnosti uredili izvor nazvan „Vrelo slobode”. On se i danas nalazi na glavnoj plaži. Cesta od Konjica do jezera dovršena je tek 1949.

Osjetljivo jezero

J. Karlinski izmjerio je jezero 1892. sa 75 mjerenja dubine i izradio prvu batimetrijsku kartu; utvrdio je dubinu od 17,1 metra. Pri posljednjem sustavnom mjerenju 1980. bilo je to samo 13,8 metara. Delta Boračkog potoka širila se zbog nanosa dolomitnog pijeska u jezero, a eutrofikacija i zasipanje smanjuju njegovu površinu i obujam vode. Sve jači utjecaj čovjeka ubrzava taj proces. Jezero je pod zaštitu stavljeno prije više desetljeća.

U vodi žive, među ostalim, šaran, potočna i jezerska pastrva te riječni rakovi, pa jezero privlači i ribiče.

Česta pitanja

Može li se kupati u Boračkom jezeru?

Da, jezero služi za kupanje i rekreaciju. U kolovozu voda doseže oko 25 °C, a u blizini podvodnih izvora ponegdje je hladnija.

Koja se legenda priča o jezeru?

Postoji više inačica, a jedna se zove „Gavanovi dvori”. Prema njoj je na mjestu današnjeg jezera nekad stajalo bogato planinsko selo u kojem je živio imućni Gavan. Kad su dvojica prosjaka zamolila za kruh i konak, njegova im je supruga dala samo kruh, a konak im je uskratila.

Položaj i okolica

Boračko jezero, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Boračko jezero.

Znamenitost · 9,6 km

Titov atomski bunker ARK D-0

Atomsko sklonište iz doba hladnog rata kod Konjica, izgrađeno za Tita i do 350 članova jugoslavenskog vodstva. Danas se razgledava uz vodiča, a u njemu je i umjetnička izložba.

Planinarenje · 10 km

Prenj

Krševita vapnenačka planina s više od deset vrhova iznad 2.000 metara, zahtjevne ture. Hodati samo označenim stazama: na istoku masiva postoji opasnost od mina.

Opširnije: Prenj

Foto: A81t · CC BY-SA 4.0

Planinarenje · 25 km

Bjelašnica

Planinski masiv jugozapadno od Sarajeva, visok do 2.067 metara. Ovdje su 1984. održane muške alpske utrke Zimskih olimpijskih igara, a ljeti je to planinarsko područje s jezerima i pastirskim selima.

Opširnije: Bjelašnica

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0