Gradić na Neretvi
Jablanica pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji i nalazi se oko 45 kilometara sjeverozapadno od Mostara. Grad se smjestio na nekoliko terasa na oko 202 metra nadmorske visine, u dolini koju otvara stjenoviti kanjon dug više od 30 kilometara. Općina je 2013. imala 10.111 stanovnika.
Razvoj današnjeg grada počeo je s prugom Sarajevo–Mostar: dionica kroz Jablanicu otvorena je 22. kolovoza 1888., a uz kolodvor su ubrzo nikli vojarna, pošta, hotel i trgovine. Godine 1920. počelo je vađenje crnog kamena poznatog kao jablanički granit, koji je petrografski zapravo gabro. Ugrađen je, među ostalim, u zgradu UN-a u New Yorku.
Bitka za ranjenike
U Drugome svjetskom ratu Jablanica je postala poprište bitke na Neretvi, u jugoslavenskoj historiografiji poznate kao Četvrta neprijateljska ofenziva. Počela je 20. siječnja 1943. operacijom Weiss, zajedničkim napadom sila Osovine na partizansko područje u zapadnoj Bosni i dijelovima Hrvatske. Partizani su se s gotovo 4000 ranjenika i tisućama izbjeglica u teškim zimskim uvjetima povlačili preko planina prema jugoistoku i stigli do Neretve kod Jablanice.
Tito je 3. ožujka 1943. naredio da se željeznički most digne u zrak kako bi zavarao neprijatelja o smjeru kretanja. Partizanski inženjer Vladimir Smirnov – Volođa potom je za manje od jednog dana sagradio drveni privremeni most. Preko njega je prešlo više od 4000 ranjenika i bolesnika, 80.000 izbjeglica te partizanske jedinice s Vrhovnim štabom, prema procjenama oko 100.000 ljudi. Spašavanje ranjenika bilo je u središtu cijele operacije, na što podsjeća i naziv Bitka za ranjenike.
Most i muzej
Izvorni most sagrađen je 1888. pod austrougarskom upravom za uskotračnu prugu Narentabahn. Nijemci su u kolovozu 1943. podigli novi most, no i on je srušen: 1968. digla ga je u zrak filmska ekipa Veljka Bulajića za film „Bitka na Neretvi” iz 1969., za čiju je englesku verziju Pablo Picasso izradio plakat. Ekipa je tada uzvodno sagradila i cestovni most koji se i danas koristi. Srušena čelična konstrukcija još leži na lijevoj obali i središnji je izložak spomen-kompleksa.
Spomen-kompleks otvorio je Tito 12. studenoga 1978., o 35. obljetnici bitke. Muzejska zgrada arhitekata Branka Tadića, Mustafe Ramića i Zdravka Dunđerovića smatrala se tada važnim primjerom brutalizma, a veliki otvori povezuju postav s pogledom na most. Izloženi su fotografije, dokumenti, oružje, odore i maketa mosta. Od 13. srpnja 2009. most je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Jezero i planine
Nakon Drugoga svjetskog rata kod Jablanice je izgrađena hidroelektrana: gradnja je počela 1947., a u pogon je puštena 1955. Akumulacija, Jablaničko jezero, duga je 25 kilometara i proteže se od ušća Rame prema Konjicu; pritom su potopljena polja, voćnjaci i dijelovi ranijih naselja. Danas jezero služi za proizvodnju struje, a ljeti privlači ribiče, kupače i ljubitelje vodenih sportova. U Ostrošcu svake godine počinje veslački maraton, a cilj je na javnoj plaži u Donjem Papraskom.
Planine oko grada, Plasa, Čvrsnica i Prenj, nude planinarske staze. Poznato je odredište Hajdučka vrata na Čvrsnici, stijena koju je oblikovala erozija vjetra, na 2000 metara nadmorske visine. Na visoravni Risovac nalaze se dvije nekropole sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, stećcima, i skijalište.







