Između Čvrsnice i Vrana
Između dvaju masiva prostire se Dugo polje, rasjedna udolina duga 14 kilometara i prosječno široka oko 3 kilometra. Teren se proteže od 1000 do 2228 metara nadmorske visine. Čvrsnica na Pločnom doseže 2228 metara, a Vran na Velikom Vranu 2074 metra.
Blidinjsko jezero
Jezero leži na oko 1180 metara na dnu Dugog polja i geomorfološki je spomenik prirode. Plitko je, a površina mu znatno varira. Nema površinskih pritoka ni otoka: voda dolazi od oborina i procjeđivanja s Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti velik dio vode ispari ili otječe kroz ponore, pa razina jezera znatno opada. U jezeru živi endemska riba oštrulja (Aulopyge huegelii).
Neke ga publikacije nazivaju ledenjačkim jezerom, no studija objavljena 2017. u časopisu Geoadria zaključuje da je jezero umjetno nastalo krajem 19. stoljeća. Prema dokumentima župe Poklečani oborinska je voda nekad otjecala kroz ponore, dok ih stočari nisu zatvorili.
Biljni i životinjski svijet
U parku je dosad zabilježeno oko 1500 biljnih vrsta, od toga više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih. Većinu parka prekrivaju šume, a ostatak livade i pašnjaci. Obilježje parka je endemski bjelokori bor munika. U velikim sastojinama raste u Masnoj Luci, upravljanom prirodnom rezervatu sa šumama bora i jele te brojnim izvorima pitke vode poput izvora Jasle.
Zabilježene su i 122 vrste ptica, među njima rijetke i ugrožene poput tetrijeba gluhana, surog orla, patuljastog orla, orla zmijara i bjeloglavog supa. Od sisavaca tu žive divokoza, srna i divlja svinja, ali i smeđi medvjed, vuk, ris i divlja mačka.
Tragovi povijesti
Nije pouzdano poznato kada su se ovdje prvi put naselili ljudi. Vide se prapovijesni tumuli, rimske ceste, ruševine srednjovjekovnih crkava, nekropole stećaka te tradicionalne planinske kuće i mnogobrojni kameni međni zidovi. U parku je 11 srednjovjekovnih nekropola stećaka. Stećci potječu iz druge polovice 14. i iz 15. stoljeća, a često su ukrašeni rozetama, polumjesecima, križevima i bordurama te prizorima lova, viteških turnira i kola. Nekropola Dugo polje, na putu prema Kedžari, broji 150 stećaka, uglavnom ploča i sanduka, i od 2016. dio je UNESCO-ove svjetske baštine.
Na Kedžari je grob Dive Grabovčeve: prema legendi, ta se djevojka u 17. stoljeću odbila udati za turskog Tahir-bega Kopčića i platila je to životom. Svake godine prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla u njezinu se čast služi misa, na koju dolazi nekoliko tisuća hodočasnika.
Hajdučka vrata, Diva Grabovica i Masna Luka
Simbol parka su Hajdučka vrata na Čvrsnici, kameni prsten promjera pet metara na 2000 metara nadmorske visine, od 1985. zaštićen kao geomorfološki spomenik prirode. S njih se pruža pogled na kanjon Dive Grabovice i na Prenj. Prema legendi, muškarci koji su se pridružili družini hajduka Mijata Tomića morali su proći kroz vrata da postanu neranjivi od metaka. Odatle potječe ime Hajdučka vrata, a neki ih zovu i Mijatov prolaz. Kanjon Dive Grabovice dug je oko 6 kilometara, a oblikovala ga je krška erozija koja se nastavila na ledenjačku i riječnu eroziju.
U Masnoj Luci, na 1204 metra, nalazi se franjevačka kuća molitve. Fra Petar Krasić počeo je ovdje graditi 1982., a poslije je dao podići i crkvu sv. Ilije sa zvonikom.






