Preskoči na sadržaj
Jezero Krenica

Foto: Luka Tomas · CC BY-SA 3.0

PrirodaZapadnohercegovački kanton

Jezero Krenica

Jezero Krenica nalazi se kod Drinovaca u općini Grude, u Imotsko-bekijskom polju, krškom polju s obiju strana granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Koliko je duboko, ni danas nije pouzdano utvrđeno, a o njegovu nastanku priča se legenda koja ga povezuje s jezerima kod Imotskog.

Regija
Zapadnohercegovački kanton
Najbliže mjesto
Grude
Smještaj u okolici
6 smještaja kod 2 domaćina

Jezero

Krenica je okruglog do ovalnog oblika; ovisno o izvoru navodi se da je duga 310 i široka 270 metara ili da joj promjer iznosi 300 metara. Jezero hrane podzemni izvori i nikada ne presušuje. S istočne strane uz obalu su oranice i livade, a sa zapadne hrastova šuma. U blizini u kršu ponire rječica Matica.

Za dubinu postoje samo procjene. Jedan podatak navodi oko 47 metara, no ni nekoliko mjerenja nije dalo pouzdanu vrijednost. Ronioci koji su pokušali doći do dna nisu uspjeli; njihove procjene kretale su se od 40 pa sve do 200 metara. O jezeru se zato pričaju razne priče: stariji ljudi svjedoče o kolima i konjima koji su nestali u Krenici i nikada nisu pronađeni. Hrvatski redatelj Antonio Nuić, podrijetlom iz Drinovaca, motiv dubokog i tajanstvenog jezera unio je u igrani film „Kenjac“, čija se radnja odvija u Drinovcima.

Legenda o bogatašu Gavanu

Prema predaji, na području današnje Bekije nekoć je živio bogataš Gavan, čiji su dvori stajali u Drinovačkom polju. Jednoga dana sveti Petar, prerušen u prosjaka, došao je Gavanovoj ženi i zamolio malo kruha. Ona ga je odbila: što će joj njegov Bog dok je živ njezin Gavan. Svetac je tada podigao štap, zemlja se zatresla, a na mjestu dvora nastalo je jezero.

Žena je s dvoje djece bježala pred vodom koja je rasla. Kad ju je voda sustigla, bacila je sina; na tom je mjestu, kaže legenda, nastala Krenica, a put kojim je bježala postao je Matica. Jezera su nastala i svuda drugdje gdje je Gavan boravio, među njima Crveno i Modro jezero kod Imotskog. Prema drugoj inačici, Gavanova kuća stajala je upravo na mjestu današnje Krenice.

Drinovci i Imotsko-bekijsko polje

Drinovci leže na jugoistočnoj strani Imotskog polja i prema popisu iz 2013. imali su 2569 stanovnika. Do 1955. bili su sjedište zasebne općine, danas dijela općine Grude. Krško polje ima 95 četvornih kilometara, od čega 50 u Bosni i Hercegovini; od Požarevačkog mira 1718. i razgraničenja 1721. naziva se i Imotsko-bekijsko polje. Gdje su se urušile vapnenačke stijene, nastale su udubine koje su danas ispunjene vodom.

Kraj je bogat i arheološkim nalazištima: iskopavanja u Ravlića pećini između 1977. i 1980. otkrila su tragove života u neolitiku, a u Drinovcima se vide brojne kamene gomile, trag ilirskih rodova koji su ovdje živjeli. O jezeru Krenica danas se brinu ribolovci; nekoć je ovdje bilo mnogo kupača.

Česta pitanja

Koliko je duboko jezero Krenica?

To se ne zna pouzdano. Jedan izvor navodi oko 47 metara, a ronioci su dubinu procijenili na 40 do 200 metara, ne došavši do dna.

Gdje se točno nalazi jezero?

U Drinovačkom polju kod sela Drinovaca, oko 12 kilometara od Gruda.

Položaj i okolica

Jezero Krenica, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Jezero Krenica.

Znamenitost · 27 km

Franjevački muzej Humac

Muzej franjevačkog samostana Humac kod Ljubuškog, jedan od najstarijih muzeja u zemlji.