Preskoči na sadržaj
Peć Mlini: izvor Tihaljine i Ravlića pećina

Foto: Grude online · CC BY-SA 3.0

PrirodaZapadnohercegovački kanton

Peć Mlini: izvor Tihaljine i Ravlića pećina

Peć Mlini zaselak je Drinovaca u općini Grude. Ovdje Tihaljina izvire iz pećine podno oko 150 metara visokih crvenkastih vapnenačkih Cvitanjskih stina. Visoko iznad izvora nalazi se Ravlića pećina, važno prapovijesno nalazište.

Regija
Zapadnohercegovački kanton
Najbliže mjesto
Grude
Smještaj u okolici
6 smještaja kod 2 domaćina

Izvor Tihaljine

Tihaljina je nastavak Vrljike, koja nekoliko kilometara prije kao Matica ponire na jugoistočnom rubu Imotskog polja kod Drinovaca. U Peć Mlinima voda ponovno izbija iz velikog krškog vrela u pećini i otječe preko manjih slapova i brzaca. Ime mjesta podsjeća na pećine i vodenice: nizvodno od izvora nekada je radilo sedam mlinica.

Rijeka usput nekoliko puta mijenja ime. Kod Klobuka, gdje joj se pridružuje vrelo Klokun, zove se Mlade, a poslije Trebižat. Kao Trebižat stiže do slapova Kravice kod Ljubuškog i kod Struga nedaleko od Čapljine ulijeva se u Neretvu. Ukupno je duga 51 kilometar.

Ravlića pećina

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad izvora, na rubu zaseoka. Otvor joj je okrenut prema jugu, širok je oko 40 metara i visok oko pet metara, pa danju u unutrašnjost ulazi dovoljno svjetla. Pećina se sastoji od jedne veće i jedne manje dvorane, a visina svoda kreće se od 5 do 20 metara. Pitka voda, lovišta i ribolovna područja te dobre komunikacije učinili su je pogodnom za prapovijesne zajednice, pa su ovdje ljudi vjerojatno živjeli od mlađeg kamenog doba do kraja ranog brončanog doba.

Veliki kameni blokovi koji su pali sa svoda kasnije su otežavali život u njoj. Od srednjeg vijeka ljudi su u pećini boravili tek povremeno, a posljednji su je koristili hajduci toga kraja u 18. i 19. stoljeću.

Nalazi iz pećine

Između 1977. i 1980. ovdje su arheolozi iz cijele tadašnje Jugoslavije istraživali pod vodstvom Brunislava Marijanovića. On je izdvojio četiri faze života, s keramikom koja pripada među ostalim impresso-kulturi, hvarsko-lisičićkoj i cetinskoj kulturi. Pronađena su brojna ognjišta, žrtvenik, konstrukcija za vješanje lonaca iznad vatre i ostaci žrvnjeva koji svjedoče o zemljoradnji. Lov i stočarstvo bili su glavne djelatnosti, a ostaci puževa i riječnih školjki pokazuju i sakupljanje. Tu su i kameno oruđe, nakit, antropomorfna plastika te kostur djeteta koji nije ležao u grobu.

U novim istraživanjima Filozofskog fakulteta u Mostaru od 2008. do 2010. pronađena je pintadera: oko pet centimetara dug, probušen keramički valjak ukrašen dvjema spiralama, kojim se vjerojatno otiskivao uzorak, prije svega na tkaninu. Nalazi iz prvih istraživanja čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a oni iz novijih u Arheološkoj zbirci sv. Stjepana u Gorici kod Gruda.

Uređenje prostora i hidroelektrana

Lokalne vlasti uredile su prostor u okviru prekograničnog projekta Adriatic Canyoning, financiranog iz programa INTERREG IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Tom je prilikom izgrađena pješačka staza do izvora i veći drveni most, a manji je obnovljen. Uređeni su i zip line s brda Petnika (Petnjika), sportsko penjalište u pećini te via ferrata uz Cvitanjske stine. Godine 2019. Ravlića pećina dobila je rasvjetu, a uređeni su i označeni parkiralište, ulaz i staze.

Hidroelektrana Peć Mlini iskorištava vodu Vrljike i prirodni pad od 115 metara, od predjela Nuga u Imotsko-bekijskom polju do strojarnice smještene u podnožju Petnika.

Česta pitanja

Kada je Ravlića pećina uređena za posjetitelje?

Godine 2019. Tada je pećina dobila rasvjetu, a uređeni su i označeni parkiralište, ulaz i staze.

Položaj i okolica

Peć Mlini: izvor Tihaljine i Ravlića pećina, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Peć Mlini: izvor Tihaljine i Ravlića pećina.

Znamenitost · 24 km

Franjevački muzej Humac

Muzej franjevačkog samostana Humac kod Ljubuškog, jedan od najstarijih muzeja u zemlji.