Izvor Tihaljine
Tihaljina je nastavak Vrljike, koja nekoliko kilometara prije kao Matica ponire na jugoistočnom rubu Imotskog polja kod Drinovaca. U Peć Mlinima voda ponovno izbija iz velikog krškog vrela u pećini i otječe preko manjih slapova i brzaca. Ime mjesta podsjeća na pećine i vodenice: nizvodno od izvora nekada je radilo sedam mlinica.
Rijeka usput nekoliko puta mijenja ime. Kod Klobuka, gdje joj se pridružuje vrelo Klokun, zove se Mlade, a poslije Trebižat. Kao Trebižat stiže do slapova Kravice kod Ljubuškog i kod Struga nedaleko od Čapljine ulijeva se u Neretvu. Ukupno je duga 51 kilometar.
Ravlića pećina
Ravlića pećina nalazi se visoko iznad izvora, na rubu zaseoka. Otvor joj je okrenut prema jugu, širok je oko 40 metara i visok oko pet metara, pa danju u unutrašnjost ulazi dovoljno svjetla. Pećina se sastoji od jedne veće i jedne manje dvorane, a visina svoda kreće se od 5 do 20 metara. Pitka voda, lovišta i ribolovna područja te dobre komunikacije učinili su je pogodnom za prapovijesne zajednice, pa su ovdje ljudi vjerojatno živjeli od mlađeg kamenog doba do kraja ranog brončanog doba.
Veliki kameni blokovi koji su pali sa svoda kasnije su otežavali život u njoj. Od srednjeg vijeka ljudi su u pećini boravili tek povremeno, a posljednji su je koristili hajduci toga kraja u 18. i 19. stoljeću.
Nalazi iz pećine
Između 1977. i 1980. ovdje su arheolozi iz cijele tadašnje Jugoslavije istraživali pod vodstvom Brunislava Marijanovića. On je izdvojio četiri faze života, s keramikom koja pripada među ostalim impresso-kulturi, hvarsko-lisičićkoj i cetinskoj kulturi. Pronađena su brojna ognjišta, žrtvenik, konstrukcija za vješanje lonaca iznad vatre i ostaci žrvnjeva koji svjedoče o zemljoradnji. Lov i stočarstvo bili su glavne djelatnosti, a ostaci puževa i riječnih školjki pokazuju i sakupljanje. Tu su i kameno oruđe, nakit, antropomorfna plastika te kostur djeteta koji nije ležao u grobu.
U novim istraživanjima Filozofskog fakulteta u Mostaru od 2008. do 2010. pronađena je pintadera: oko pet centimetara dug, probušen keramički valjak ukrašen dvjema spiralama, kojim se vjerojatno otiskivao uzorak, prije svega na tkaninu. Nalazi iz prvih istraživanja čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a oni iz novijih u Arheološkoj zbirci sv. Stjepana u Gorici kod Gruda.
Uređenje prostora i hidroelektrana
Lokalne vlasti uredile su prostor u okviru prekograničnog projekta Adriatic Canyoning, financiranog iz programa INTERREG IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Tom je prilikom izgrađena pješačka staza do izvora i veći drveni most, a manji je obnovljen. Uređeni su i zip line s brda Petnika (Petnjika), sportsko penjalište u pećini te via ferrata uz Cvitanjske stine. Godine 2019. Ravlića pećina dobila je rasvjetu, a uređeni su i označeni parkiralište, ulaz i staze.
Hidroelektrana Peć Mlini iskorištava vodu Vrljike i prirodni pad od 115 metara, od predjela Nuga u Imotsko-bekijskom polju do strojarnice smještene u podnožju Petnika.






