Slap
Koćuša se nalazi na rijeci Mlade, koja malo niže dobiva ime Trebižat, ondje gdje se susreću Klobuk, Veljaci i Vitina. Do Vitine je nizvodno oko 2 kilometra, a do Ljubuškog 10 do 12 kilometara. Za razliku od većine slapova, Koćuša ne privlači visinom, nego širinom: voda klizi preko stepenice široke pedesetak metara i visoke oko 5 metara kao niz tobogan.
Stepenica je od sedre koja se ovdje taložila tijekom dugog vremena. Trebižat je krška rijeka koja u zapadnoj Hercegovini tvori cijeli niz slapova i sedrenih tvorevina. Koliko vode prelijeva rub, ovisi o godišnjem dobu, a obično je ima ponajviše u proljeće. U blizini se u rijeku ulijeva potok Studena, koji u susjednom Klobuku izvire pod imenom Sedra.
Mlinovi i selo Veljaci
Nedaleko od slapa stoje mlinovi i stupe, a neki od njih rade i danas. Veljaci leže na sjeverozapadu ljubuškog područja i čini ih osam zaselaka. Na stožastom brdu u središtu sela sačuvani su ostaci pretpovijesne gradine, s urušenim kamenjem i ulomcima keramike. U rimsko doba kroz Veljake je prolazila cesta iz Vitine prema Orahovlju i Vrgorcu.
Prema starijim istraživačima, kod staroga groblja Na Mladima bilo je rimsko gospodarsko imanje. U kapelicu sv. Ilije ugrađen je kao nadvratnik nadgrobni spomenik Luciusa Marciliusa, veterana VII. legije, a oko kapelice stoji 25 stećaka ukrašenih lozicom, arkadama, štitovima i križevima. Kao selo Veljaci se prvi put spominju 26. travnja 1395. u povelji kralja Stjepana Dabiše. U prvoj polovici 19. stoljeća Ali-paša Rizvanbegović dao je meliorirati dio polja uz Mlade.
Kupanje i posjet
Ljeti su slap i njegova okolica omiljeno kupalište. Koćuša je jedna od turističkih zanimljivosti Hercegovine, ali je manje poznata od Kravice, drugog slapa na istoj rijeci. Tko želi vidjeti vodu kako klizi cijelom širinom stepenice, neka dođe u proljeće, kad rijeka obično nosi najviše vode.
Kod Koćuše je nekoć bila planirana mala hidroelektrana. Projekt ipak nije ostvaren.






