Kako je nastao slap
Kravica se nalazi u hercegovačkom kršu, na području Ljubuškog, nekoliko kilometara od grada. Tri kilometra nizvodno od sela Hrašljana, između sela Studenaca i Zvirića, Trebižat se ovdje obrušava preko stepenice. Rijeka teče kroz vapnenački teren i pritom taloži sedru, od koje je izgrađen i sam slap.
Rub slapa ima oblik polukruga i, ovisno o vodostaju, visok je oko 28 metara. Ispod njega nalazi se prirodni vodeni amfiteatar promjera 120 metara. Na sedri rastu trava, mahovina, alge i lišajevi, a uz slap konopljika, smokve i topole. Sedrena područja oko Kravice ubrajaju se u geološke spomenike prirode Bosne i Hercegovine.
Kupanje i godišnja doba
Ljeti Trebižat ima niži vodostaj. Tada se u bazenu ispod slapa može plivati i baviti vodenim sportovima, a kupanje je na vlastitu odgovornost. U proljeće slap nosi mnogo vode, a inače sušni krajolik postaje jarko zelen.
Budući da se vodostaj i vegetacija znatno mijenjaju, Kravica u svakom godišnjem dobu izgleda drukčije.
Mlinovi i prošlost
Nekoć je uz slap radilo mnogo mlinova i stupa za valjanje sukna. U blizini su stari mlin i mala špilja sa sigama od kalcijeva karbonata. Vlasnik slapa nekoć je bio Zaim-beg Selimić, poznati ljubuški veleposjednik, vakif i dobrotvor.
Okolica: Koćuša, Trebižat i Ljubuški
Trebižat ima i druge slapove. Uzvodno, u selu Veljacima, nalazi se slap Koćuša, visok oko 5 metara, a uz njega stoje mlinovi. Rijeku obrubljuju vrbe i topole, bogata je pastrvama, a kanuom se plovi pokraj sedrenih barijera.
Na brdu Butorovici iznad Ljubuškog stoji stari grad s pogledom na dolinu Trebižata; kao „Lubussa“ grad se u pisanim izvorima prvi put spominje u 15. stoljeću. U Humcu, jugozapadno od Ljubuškog, nalaze se ostaci rimskoga vojnog logora Gračine, poznatog i kao Bigeste, iz razdoblja od 1. do 3. stoljeća. Muzej franjevačkog samostana u Humcu izlaže predmete iz cijele Hercegovine, od starijega kamenog doba do danas, a među njima i dio nalaza iz Gračina.






