Novi grad Pavlovića
Pavlovići su imali dva grada, podignuta u razmaku od nekoliko desetljeća i samo nekoliko kilometara jedan od drugoga. Pavlovac se smatra mlađim, a u izvorima je nazivan i Novi ili Novi Grad. Vrijeme gradnje je sporno: neke srednjovjekovne povelje upućuju na 1392., dok istraživači Slovenske akademije znanosti kao graditelja navode vojvodu Pavla Radinovića oko 1415., u svakom slučaju prije 1463. Na tom je mjestu vjerojatno i ranije postojalo utvrđenje koje je u 15. stoljeću ponovno izgrađeno.
Prvi pisani spomen potječe od 11. svibnja 1423., kada su dubrovački poslanici pisali svojoj vladi iz mjesta Sotto Noui in Praza, odnosno iz podgrađa Novoga u Prači. Bili su poslani vojvodi Radoslavu Pavloviću. Između 1447. i 1449. u knjigama zaduženja više se puta spominje Vukašin Milavčić iz Prače.
Prača je u 14. i 15. stoljeću bila važno trgovačko i karavansko mjesto, a utvrda je trebala štititi taj trg. Osmanlije su 1463. zauzeli i razorili Pavlovac. Godine 1489. bio je sjedište nahije Prača, a 1550. spominje se već kao napušten.
Zidine i kule
Utvrda stoji na stijeni iznad lijeve obale Prače, gdje je rijeka usjekla dubok kanjon. Tlocrt joj je nepravilan, prilagođen terenu i vremenu pojave opsadnog topništva. Ukupno se prostire na oko 100 × 50 metara. Prilazi joj se sa sjeverozapada. Sjevernu i sjeveroistočnu stranu štitile su četiri peterokutne kule. Tipičnog donžona nema, a umjesto njega postoji bastion. Na istoku je kvadratna kula, a bedemi su ondje mjestimice visoki i do 7 metara, s dubokim jarkom ispred.
I danas su vidljive dobro očuvane zidine i ostaci najmanje pet kula koje, skrivene u raslinju, nadziru dolinu Prače. Jedan je zid debeo 1,35 metara i visok više od 6 metara, a odolio je više od 600 godina.
Iskopavanja od 2025.
Pavlovac nikada nije bio arheološki istražen sve do 2025., kada je međunarodni tim u okviru europskog istraživačkog projekta STONE, zajedno sa Zavičajnim muzejom Goražde i Sveučilištem u Sarajevu, ondje tri tjedna provodio iskopavanja. Jedna je skupina radila na kuli zvanoj Crkvina, na kojoj se jasno vide srednjovjekovni zidovi. Druga je istraživala nekropolu sa stećcima, srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima Bosne, istočno od brda s utvrdom. Bila je oštećena ranijim šumskim radovima; dokumentirano je 25 sačuvanih kamenova, ostataka od prvotno 23 stećka. Mikroskopski tragovi odjeće upućuju na visok položaj pokopanih.
U sljedećoj kampanji u Crkvini, na najvišoj točki utvrde, otkriven je sljemenjak s postoljem, pa istraživači pretpostavljaju da tamošnja crkva nije bila samo bogomolja nego i grobnica. Životinjske kosti, ulomci keramike i staklenih pehara svjedoče o prehrani u 14. i 15. stoljeću, a vrhovi strelica o ulozi utvrde u nadzoru trga u Prači i trgovačkog puta između jadranske obale i unutrašnjosti. Na nekropoli Podgrad otkrivena su još četiri groba i dotad nepoznat stećak.







