Stećci
Stećci leže na uzvisini Borak u gustoj hrastovoj šumi, nedaleko od srednjovjekovnog puta od Dubrovnika do Srebrenice; zaštićeno područje seže do podnožja brda. Većina je okrenuta u smjeru istok – zapad, a manji dio sjever – jug. Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ima ih 212: 136 ploča, 67 sanduka, 7 sljemenjaka, jedan izdubljeni kamen s koritom i jedan neodređenog oblika. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske 2012. izbrojio je 213, zajedno s ulomcima. Pedesetih godina prošloga stoljeća Zemaljski muzej u Sarajevu zabilježio ih je oko 150.
Ukrašeno je samo pet stećaka, jedna ploča, dva sanduka i dva sljemenjaka. Na njima su dvostruka spirala, polukugla, križ, polumjesec, rozeta, ljiljan i ruka s mačem. Na jednom je prikazan lov: lovac pješak s kopljem, pas, jelen i medvjed. Natpisa nema.
Rogatica, Borač i dubrovački put
Tragovi ljudskog života na području Rogatice sežu u vrijeme prije Krista, kada je ovdje živjelo ilirsko pleme Autarijata; sačuvane su gradine i tumuli. U srednjem je vijeku u Rogatici postojalo naselje, na što upućuju stari put od Dubrovnika do Srebrenice, koji je prolazio kroz mjesto, i ostaci utvrde u blizini grada.
Prema spisima Dubrovačkog arhiva Rogatica je u 14. i 15. stoljeću bila središte bogatoga stočarskog kraja iz kojega je Dubrovnik nabavljao stoku. Mjesto je bilo usko povezano s utvrdom Borač i njezinim gospodarima Radinovićima i Pavlovićima, koji su u 15. stoljeću vladali krajem od izvora Bosne do Drine. Njihov razrušeni grad leži iznad lijeve obale Prače kod sela Varošišta. Kad je Srebrenica 1411. pripala srpskoj državi, Borač je postao pogranični grad, a Dubrovnik je naložio svojim trgovcima da ondje istovaruju robu namijenjenu Srebrenici i Zvorniku. Između 1417. i 1436. Borač je bio važno odredište karavana. Osmanlije su utvrdu zauzeli prije 1466. i ubrzo je napustili; u prvim godinama njihove vlasti trg u Rogatici još se zvao Borač.
Zaštita i stanje
U studenom 2008. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je nekropolu Borak na Han-stjeničkom platou nacionalnim spomenikom. Godine 2016. postala je jedan od 28 lokaliteta svjetske baštine stećaka; upisano područje obuhvaća 3 hektara, a zaštitna zona 4,6 hektara. Iskopavanja ovdje nikad nije bilo, ali u okolici leže i druge nekropole sa stećcima.
Opis iz 2017. ocjenjuje stanje zadovoljavajućim, a nekropolu očuvanom u izvornom stanju. Većinu stećaka prekrivaju lišajevi, mahovina i lišće, a mnogi su djelomično ili potpuno utonuli, pa im se dimenzije ne mogu odrediti. Ispod brojnih stećaka uočene su rupe koje su vjerojatno iskopale divlje životinje, što ih dodatno ugrožava. Godine 2011. lokalitet je geodetski snimljen, a stećci pojedinačno fotografirani.







