Preskoči na sadržaj
Tvrđava Samobor

Foto: GordanaVG · CC BY-SA 4.0

ZnamenitostTrebinje i Foča

Tvrđava Samobor

Na stjenovitom vrhu na obroncima Borovske planine, iznad ušća Janjine u Drinu, nalaze se ruševine Samobora. Utvrdu je podigao Sandalj Hranić, a bila je jedan od omiljenih gradova plemićkog roda Kosača. Od 2006. ovaj kompleks u općini Novo Goražde nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

Regija
Trebinje i Foča
Najbliže mjesto
Goražde
Smještaj u okolici
1 smještaj

Sjedište Kosača

Samobor se nalazio u srednjovjekovnoj župi Pribud u gornjem Podrinju, koje je 1373. pripalo bosanskoj državi. Krajem 14. stoljeća kraj je pripadao Kosačama. Prema narodnoj predaji, ime je dobio po usamljenom boru koji je nekoć stršio na litici.

U izvorima se Samobor najčešće javlja u vezi s dubrovačkim poslanstvima kod Sandalja Hranića. Godine 1423. poslanici su ga sreli u podgrađu, Sottosamoboru. Trgovački karavani rijetko su onamo dolazili: do 1435. zabilježena su samo tri karavana kojima je odredište bio Samobor. Godine 1435. Stjepan Vukčić Kosača naslijedio je strica Sandalja; i njemu je Samobor bio jedan od glavnih gradova. Aragonsko-napuljski kralj Alfonso V. potvrdio mu je 1444. posjede i pritom izrijekom naveo Samobor.

U kasno proljeće 1465. osmanska je vojska pod zapovjedništvom bosanskog sandžakbega Isa-bega Ishakovića provalila u hercegove zemlje. Samobor je pao prvi od njegovih gradova u gornjem Podrinju. U ožujku 1466. herceg Stjepan pisao je Dubrovniku da je Samobor izgubljen.

Osmanska utvrda

Prema osmanskom popisu iz 1469. Samobor je pripadao vilajetu Hersek u Bosanskom sandžaku i postao je središte nahije Pribud ili Samobor. Do 1832. u utvrdi je bila stalna posada na čelu s dizdarom; oko 1800. činilo ju je 20 mustahfiza, 18 džebedžija i nepoznat broj topčija. Utvrda je napuštena 1832., ali je dio kompleksa nekoliko godina prije austro-ugarske okupacije još služio kao kaznionica.

Jedan od topova ostao je na Samoboru do 1872., a zatim je prenesen u Čajniče, gdje su ga napunili dinamitom pa se rasprsnuo. Jednu je polovicu Stipe Delić 1890. predao Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Šetnja ruševinama

Samobor zauzima više od jednog hektara, a mjestimice je širok od 350 do 400 metara. Utvrda prati kosi, stjenoviti teren s uskim prolazima i manjim zaravnima; na jugu, sjeveru i istoku bila je samo djelomično opasana zidinama jer su litice pružale dovoljnu zaštitu.

Glavni ulaz čuvala je visoka kula s tlocrtom približno istostraničnog trokuta, oblik koji je u Bosni i Hercegovini posve iznimna pojava. Odatle put dug oko 400 metara vodi kroz prirodne usjeke prema istoku. U središnjem dijelu stajala je džamija, vjerojatno preuređena iz crkve iz Sandaljeva doba; danas je to mjesto prekriveno kamenjem i zemljom. Uz put prema gornjem gradu u živoj su stijeni isklesane četiri klupe.

Na izbočenoj stijeni na sjeverozapadnom vrhu uzdiže se glavna kula, sačuvana do nešto više od polovice prvotne visine, oko 11 metara. Tlocrt joj je nepravilna elipsa, a ulazilo se preko mosta kroz otvor na visini od 5 metara. Njezino obrušeno kamenje leži u kanjonu Janjine, ovdje dubokom više od 200 metara.

Put do grada

Do Samobora se dolazi s ceste u dolini Janjine, relativno strmim usponom pješice. Otprilike na pola puta nalazi se zaravan s izvorom, gdje je nekoć bilo selo Vinje; odatle se srednjovjekovnom trasom stiže do gradskih vrata. Naporan uspon vodi i iz Međurječja preko Vinja, vjerojatno nekadašnjim srednjovjekovnim putem. Utvrdi se može prići samo s jugozapada jer se na ostalim stranama spuštaju klanci i litice.

Pri obilasku 2005. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika opisalo je zidove kao vrlo ruševne. Napukline su se vidjele i na glavnoj kuli, a luk nad zapadnim ulazom samo što se nije srušio. Put do grada, osobito od podnožja do zaravni Vinje, ocijenjen je kao težak.

Česta pitanja

Od kada je Samobor zaštićen?

Utvrda je 1950. stavljena pod državnu zaštitu, a 1962. upisana u registar nepokretnih spomenika kulture. U siječnju 2006. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je graditeljsku cjelinu Stari grad Samobor nacionalnim spomenikom.

Smještaj i kampovi u blizini

1 smještaj u krugu od 30 km, poredano po udaljenosti (zračna linija).

Sav smještaj u okolici: Goražde Imaš mjesto ovdje? Postani domaćin

Položaj i okolica

Tvrđava Samobor, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Tvrđava Samobor.

Znamenitost · 28 km

Nekropola Kučarin

Nekropola srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, stećaka, u Hrančićima kod Goražda. Dio UNESCO-ove svjetske baštine stećaka (2016.) i nacionalni spomenik.