Preskoči na sadržaj
Nekropola Čengića Bara

Foto: ASVITIC · CC BY-SA 4.0

ZnamenitostTrebinje i Foča

Nekropola Čengića Bara

Nekropola Čengića Bara nalazi se na 1370 metara nadmorske visine na Zelengori, oko 11 km jugozapadno od Kalinovika, na blagoj uzvisini usred kraškoga Kladova polja. Uz ljetno stočarsko naselje ovdje stoje 52 stećka, među njima visoki sljemenjaci i jedan stećak s natpisom. Nekropola je od 2016. dio UNESCO-ove svjetske baštine stećaka.

Regija
Trebinje i Foča
Smještaj u okolici
1 smještaj

Stećci

Čengića Bara ljetno je stočarsko naselje u visokom kraškom Kladovu polju. Nekropola se nalazi u središtu lokaliteta, a sa sjevera je omeđuje makadamski put. Stećci su od vapnenca, pomno obrađeni i dobro očuvani te poredani u nizove u smjeru zapad – istok. Potječu iz kamenoloma Majdan, oko 100 metara jugoistočno.

Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ima ih 52: 11 ploča, 35 sanduka, od kojih su mnogi visoki i na postolju, te 6 sljemenjaka. Upravo se prilično visoki sljemenjaci smatraju obilježjem ove nekropole. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske 2012. zabilježio je ukupno 54 stećka.

Ukrasi i natpis

Ukrašeno je 19 stećaka: jedna ploča, 12 sanduka i 6 sljemenjaka. Ponajviše su to tordirane vrpce i frizovi od vijugavih lozica s trolistima, a uz njih štit i mač, biljne stilizacije, križevi u vijencima, ptice, jeleni i lov na jelene, kolo i turniri.

Na stećku broj 45 uklesan je natpis na bosančici u dva retka. Navodi ime pokojnika: ovdje leži Stojan Opodinović.

Stočari i trgovci

Okolica Kalinovika arheološki je slabo istražena. Iz antike su sačuvani ostaci cestovne mreže koja je bosanska trgovačka i rudarska naselja povezivala s Humom, Dubrovnikom i primorjem. Putove su čuvali vojni logori, a ovdje je vjerojatno živjelo tek malo ljudi koji su se bavili stočarstvom. Od davnine su ratari iz hercegovačke nizine dolazili u jugozapadni dio planine.

U srednjem je vijeku kraj bio dobro naseljen, a ljudi su živjeli ponajviše od trgovine i stočarstva. Pripadao je župi Zagorje, čije se središte Kučevo prvi put spominje 1180. Da je Zagorje pripadalo Bosni, svjedoči carinarnica vojvode Sandalja Hranića Kosače iz 1406. Nekropole oko Kalinovika od 1954. do 1956. popisali su Šefik Bešlagić i suradnici Đuro Basler, Pavao Anđelić, Mehmed Mujezinović i Ranko Rosić; arheološki nisu istraživane.

Zaštita i stanje

U listopadu 2010. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je nekropolu nacionalnim spomenikom, a 2016. postala je jedan od 28 lokaliteta svjetske baštine stećaka. Upisano područje obuhvaća 0,38 hektara, a zaštitna zona 1,9 hektara.

Opis iz 2017. ocjenjuje stanje dobrim, no brojni su stećci oštećeni djelovanjem vremenskih prilika i jako napadnuti lišajevima i mahovinom. Mnogi su utonuli i ne mogu se vidjeti u cijelosti; koliko je ukrašenih, moći će se pouzdano utvrditi tek nakon čišćenja. Godine 2011. lokalitet je geodetski snimljen, a stećci pojedinačno fotografirani.

Česta pitanja

Što je stećak?

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik isklesan iz jednoga bloka, uglavnom od vapnenca, u obliku ploče, sanduka, sljemenjaka, stupa ili križa. Stećci su nastajali od druge polovice 12. do 16. stoljeća, ponajviše u 14. i 15. stoljeću. Sačuvano ih je više od 70.000 na preko 3.300 lokaliteta.

Tko je pokapan pod stećcima?

Koristile su ih sve tri kršćanske zajednice srednjovjekovne Bosne: Pravoslavna crkva, Katolička crkva i Crkva bosanska.

Smještaj i kampovi u blizini

1 smještaj u krugu od 30 km, poredano po udaljenosti (zračna linija).

Sav smještaj na karti Imaš mjesto ovdje? Postani domaćin

Položaj i okolica

Nekropola Čengića Bara, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Nekropola Čengića Bara.

Znamenitost · 25 km

Tjentište, Dolina heroja

Monumentalni spomen-kompleks u NP Sutjeska posvećen bici na Sutjesci 1943. Skulptura visoka 19 metara smatra se remek-djelom socijalističke spomeničke umjetnosti.