Jezero u ledenjačkom kotlu
Šator se uzdiže do 1872 metra na sjevernom rubu Livanjskog polja, a njegov stožasti vrh vidi se izdaleka. Neobično ime duguje upravo tom obliku, no izbliza se pokazuje kao nepravilan splet kosa i vrhova. Među vrhovima leži golem kameni kotao koji su oblikovali ledenjaci, a na njegovu dnu jezero.
Padine Šatora prekrivene su gustom šumom do otprilike 1700 metara. Iznad nje dižu se vrhovi koji su izvana blagi, a prema jezerskom kotlu ruše se stijenama i siparima. Litice Malog i Velikog Šatora te Babine grede okružuju jezero sa sjevera, istoka i juga i uzdižu se više od 400 metara iznad obale. Padine su obrasle klekovinom bora, a posebno se ističu takozvani Vražji vrtovi na Babinoj gredi.
Voda, biljke i životinje
Prema podacima općine jezero je dugo 337 metara, široko 127 metara i duboko do 8 metara; drugi izvori navode manje vrijednosti. Hrani ga izvor nekoliko metara od jugozapadne obale, a na suprotnoj, sjeveroistočnoj strani voda otječe, pa razina jezera ostaje uvijek ista. Iz jezera istječe Mlinski potok, koji se poslije spaja sa Šatorskim potokom u rijeku Unac.
Voda se čini tamnozelenom jer na dnu raste mrijesnjak (Potamogeton). Prozirna je do dubine od 4 metra, pa se vidi velik dio dna. Ljeti se voda zagrije na oko 17 °C, dok izvor na obali ima samo 6 °C. Od prosinca do travnja jezero je zaleđeno, a led doseže debljinu do 70 centimetara.
Prema općini, u jezeru živi endemski vodozemac triton, a odmah iznad obale raste zaštićeni runolist.
Ilindan na jezeru
Za Ilindan, blagdan svetog Ilije, stanovnici kraja okupljaju se na jezeru kako bi pjesmom i plesom sebi i mlađima pokazali tko su i odakle su. Ujutro se odlazi na Bulino vrelo u blizini jezera radi umivanja. Taj stari običaj vezan je uz usmenu predaju o slijepoj buli, muslimanki, koja je progledala nakon što se umila na izvoru – otud i ime. Vrelo je nekoliko stotina metara sjeverno od jezera, a mještani vjeruju u njegova ljekovita svojstva. Poslije se svi okupljaju oko jezera, koje tada postaje mjesto susreta.
I izvan blagdana jezero se može obići šetnjom uz obalu. U njemu se može i kupati, a moguć je i uspon na vrh Šatora.
Zaštita i špilja Ledenica
Skupština Kantona 10 proglasila je špilju Ledenicu i Šatorsko jezero ekozonama od posebnog interesa, a općina Bosansko Grahovo usvojila je stručnu studiju o njihovoj zaštiti. Projekt Europske unije poduprio je zaštitu obaju lokaliteta kao rijetkih geoloških fenomena.
Ledenica je ponorna špilja otvorenog tipa na sjeverozapadnom rubu Resanovačkog polja, na padinama Stražbenice kod sela Resanovaca. Ime je dobila po ledu koji se zimi stvara u ulaznoj dvorani i zadržava do srpnja ili kolovoza. Ulaz je na 878 metara, a istraženi dio dug je 697,5 metara. U špilji ima siga poput stalaktita, stalagmita i stupova, a od 5. lipnja 1959. zaštićena je kao prirodna rijetkost i geološki fenomen.
Do jezera se dolazi s ceste Bosansko Grahovo – Livno preko Gornjih Peulja; od središta Grahova udaljeno je 37 kilometara.


