Zadužbina iz Argentine
Desetak metara jugoistočno od današnje crkve stajala je drvena crkva svetih apostola Petra i Pavla iz 1865. Zapaljena je 1941., a tadašnji paroh Simo Banjac uhićen je, mučen i ubijen; Srpska pravoslavna crkva proglasila ga je 2003. svetim mučenikom.
Poticaj za novu crkvu dao je dalmatinski episkop Stefan. Veselin Naerlović, uspješan poslovni čovjek u Argentini rodom iz Vrbe, ponudio je pomoć preko svoga nećaka, mitropolita Vladislava Mitrovića. Prema nacrtima beogradskog arhitekta Dragomira Tadića temelji su posvećeni na Petrovdan, 12. srpnja 1971., a crkva 10. kolovoza 1975. Ikonostas je od klesanog kamena, a ikone je naslikao đakon Marko Ilić iz Beograda.
Episkop Nikolaj Mrđa predložio je 1984. da se zadužbina pretvori u manastir; Sinod je to odobrio u ožujku 1985., a u travnju 1985., na Tominu nedjelju, Veselinje je proglašeno manastirom. Ktitor je sa suprugom Paulom sjeverno od crkve podigao vlastitu kapelu, u kojoj je pokopan 2001.
Zvona i spomen-kapela
Crkva je jednobrodna kamena građevina veličine oko 8,90 × 17,80 metara, sa zvonikom na zapadnoj strani i apsidom koja je izvana peterokutna; crkva i zvonik pokriveni su bakrom. Između crkve i ktitorske kapele stoji slavoluk za zvona podignut 1981. – 1982., s tri stara zvona: dva potječu iz glamočke crkve, starije je izliveno u Trstu 1879., a drugo u Zagrebu 1933. Treće, iz 1936., visjelo je u spaljenoj drvenoj crkvi u Vrbi.
Na mjestu stare drvene crkve 1991. podignuta je spomen-kapela glamočkim mučenicima. U njezinoj kripti počivaju kosti Srba ubijenih u Drugom svjetskom ratu; glamočki Srbi masovno su stradali ponajprije od 30. srpnja do 3. kolovoza 1941. Patrijarh Irinej posvetio je 2012. uz manastir spomen-kapelu ubijenim Srbima s područja općine Glamoč; u srpnju 2012. u njezinoj su kripti počivali ostaci 806 žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica.
Rat i povratak
Zbog borbi manastir je napušten 28. srpnja 1995., a potom devastiran; prema navodima Eparhije bihaćko-petrovačke, Hrvatska vojska teško ga je oštetila 1995./96., a nova oštećenja uslijedila su 1998. i 1999. Dana 23. ožujka 1998. vratili su se namjesnik, protosinđel Sava Lazinica, i monahinja Angelina Đulum te je manastir ponovno oživio. Dio otuđenih predmeta vraćen je, a nekoliko ikona i dalje nedostaje.
Tragovi antike
Oko 300 metara od manastira nalazi se lokalitet Borak s ostacima starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, istražene u tri kampanje od 1974. do 1976. Istočno od manastira, na lokalitetu Crkvine, ostaci su srednjovjekovne nekropole. Kod Borka se nalazio rimski grad Salvium na cesti iz Salone prema sjeveru Ilirika; gradska prava dobio je za cara Hadrijana (117. – 138.), a posljednji se put spominje na crkvenom saboru u Saloni 4. svibnja 533. Ostaci antičkih nadgrobnih spomenika pronađeni na lokalitetu Marijine njive izloženi su u manastirskom dvorištu.





