Preskoči na sadržaj

ZnamenitostKanton 10

Manastir Veselinje

U Glamočkom polju, između Velike Golije na zapadu i Slovinja na istoku, u selu Vrbi uz samu cestu Glamoč – Livno nalazi se srpski pravoslavni manastir Veselinje. Njegovu crkvu, posvećenu Rođenju svetog Ivana Krstitelja, od 1970. do 1975. dao je sagraditi poduzetnik iz Buenos Airesa rodom iz Vrbe. Od 1985. zadužbina je manastir.

Regija
Kanton 10

Zadužbina iz Argentine

Desetak metara jugoistočno od današnje crkve stajala je drvena crkva svetih apostola Petra i Pavla iz 1865. Zapaljena je 1941., a tadašnji paroh Simo Banjac uhićen je, mučen i ubijen; Srpska pravoslavna crkva proglasila ga je 2003. svetim mučenikom.

Poticaj za novu crkvu dao je dalmatinski episkop Stefan. Veselin Naerlović, uspješan poslovni čovjek u Argentini rodom iz Vrbe, ponudio je pomoć preko svoga nećaka, mitropolita Vladislava Mitrovića. Prema nacrtima beogradskog arhitekta Dragomira Tadića temelji su posvećeni na Petrovdan, 12. srpnja 1971., a crkva 10. kolovoza 1975. Ikonostas je od klesanog kamena, a ikone je naslikao đakon Marko Ilić iz Beograda.

Episkop Nikolaj Mrđa predložio je 1984. da se zadužbina pretvori u manastir; Sinod je to odobrio u ožujku 1985., a u travnju 1985., na Tominu nedjelju, Veselinje je proglašeno manastirom. Ktitor je sa suprugom Paulom sjeverno od crkve podigao vlastitu kapelu, u kojoj je pokopan 2001.

Zvona i spomen-kapela

Crkva je jednobrodna kamena građevina veličine oko 8,90 × 17,80 metara, sa zvonikom na zapadnoj strani i apsidom koja je izvana peterokutna; crkva i zvonik pokriveni su bakrom. Između crkve i ktitorske kapele stoji slavoluk za zvona podignut 1981. – 1982., s tri stara zvona: dva potječu iz glamočke crkve, starije je izliveno u Trstu 1879., a drugo u Zagrebu 1933. Treće, iz 1936., visjelo je u spaljenoj drvenoj crkvi u Vrbi.

Na mjestu stare drvene crkve 1991. podignuta je spomen-kapela glamočkim mučenicima. U njezinoj kripti počivaju kosti Srba ubijenih u Drugom svjetskom ratu; glamočki Srbi masovno su stradali ponajprije od 30. srpnja do 3. kolovoza 1941. Patrijarh Irinej posvetio je 2012. uz manastir spomen-kapelu ubijenim Srbima s područja općine Glamoč; u srpnju 2012. u njezinoj su kripti počivali ostaci 806 žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica.

Rat i povratak

Zbog borbi manastir je napušten 28. srpnja 1995., a potom devastiran; prema navodima Eparhije bihaćko-petrovačke, Hrvatska vojska teško ga je oštetila 1995./96., a nova oštećenja uslijedila su 1998. i 1999. Dana 23. ožujka 1998. vratili su se namjesnik, protosinđel Sava Lazinica, i monahinja Angelina Đulum te je manastir ponovno oživio. Dio otuđenih predmeta vraćen je, a nekoliko ikona i dalje nedostaje.

Tragovi antike

Oko 300 metara od manastira nalazi se lokalitet Borak s ostacima starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, istražene u tri kampanje od 1974. do 1976. Istočno od manastira, na lokalitetu Crkvine, ostaci su srednjovjekovne nekropole. Kod Borka se nalazio rimski grad Salvium na cesti iz Salone prema sjeveru Ilirika; gradska prava dobio je za cara Hadrijana (117. – 138.), a posljednji se put spominje na crkvenom saboru u Saloni 4. svibnja 533. Ostaci antičkih nadgrobnih spomenika pronađeni na lokalitetu Marijine njive izloženi su u manastirskom dvorištu.

Česta pitanja

Je li manastir Veselinje nacionalni spomenik?

Nije. Općina Glamoč podnijela je prijedlog 2006., a Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika odbilo ga je 2007. Ni eparhija nije smatrala da bi manastir, proglašen tek 1985., mogao postati nacionalni spomenik; federalni zavod za zaštitu spomenika predložio je da se kao cjelina razmotri čitav lokalitet Borak – Vrba s bazilikom i manastirom.

Najbliži smještaj

U krugu od 30 km još nema smještaja. Najbliže ponude, po udaljenosti (zračna linija):

Sav smještaj na karti Imaš mjesto ovdje? Postani domaćin

Položaj i okolica

Manastir Veselinje, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Manastir Veselinje.