Povijest
Livanjska ravnica naseljena je otprilike od 2000. pr. Kr. Ilirski Delmati ostavili su uz rub polja ostatke svojih naselja, takozvane gradine, a u 1. stoljeću poljem je prolazila rimska cesta od Salone na obali do Servitija.
Livno kao dan svog utemeljenja slavi 28. rujna 892., jer ga spominje isprava kneza Mutimira iz toga vremena. Poslije je Livno bilo središte županije Hlebiane u Hrvatskom Kraljevstvu, koju spominje djelo De Administrando Imperio iz 10. stoljeća. Od 1326. do 1463. grad je pripadao bosanskoj državi. Pod osmanskom vlašću na ruševinama naselja uz Duman i na padinama Bašajkovca izraslo je novo naselje orijentalnog izgleda, a 1878. Livno je zaposjela Austro-Ugarska.
Stari grad, Duman i džamija Glavica
Povijesna jezgra, Gornji grad ili Fera, rasla je tijekom otprilike 400 godina osmanske vlasti. Tada su nastale džamije pod kupolom poput Balaguše i Glavice, most na Bistrici, čaršija s dućanima te gradski zid s kapijama i kulama. Bistrički grad i most na Dumanu upisani su među nacionalne spomenike.
Podno stijena iz špilje izbija krško vrelo Duman, izvor Bistrice. Na glavici iznad njega stoji džamija Hadži Ahmeta Dukatara, po svom položaju uglavnom zvana Glavica. Dovršena je 1574., premda je neki izvori datiraju u 1587. Uz kompaktnu građevinu pod kupolom s neobično niskom munarom stoji sahat-kula iz 17. stoljeća, a obje se i danas koriste.
Samostan Gorica i kultura
Potkraj osmanske vlasti franjevci su se zauzeli za gradnju samostana Gorica s crkvom, koji je danas kao graditeljska cjelina nacionalni spomenik. U njemu su galerija slikara Gabrijela Jurkića i etnološki muzej, čije zbirke svjedoče o životu svih četiriju vjerskih zajednica livanjskog kraja.
Livno ima mjesto i u književnosti: Ivan Goran Kovačić ovdje je dovršio poemu „Jama“, koju je pisao dok je bio u partizanima.
Livanjski sir
Livanjski sir proizvodi se od 19. stoljeća po uzoru na gruyère, isprva samo od ovčjeg, a danas uglavnom od mješavine ovčjeg i kravljeg ili samo od kravljeg mlijeka. Godine 1886. u Livnu je osnovana poljoprivredna stanica sa siranom, koja je prerađivala i mlijeko s planinskog dobra na Kruzima. Procvat joj je donio francuski sirar Cyprian Jaillet, koji je ondje radio od 1900. do 1926.
Neko je vrijeme u špilji na Dumanu dozrijevao čak i roquefort, koji je 1896. u Budimpešti dobio medalju.
Livanjsko polje i okolica
Livanjsko polje okružuju Dinara, Kamešnica, Tušnica, Cincar, Golija, Šator i Staretina. Od 11. travnja 2008. upisano je na Ramsarski popis močvarnih područja, sa sezonski plavljenim poljima, močvarama, potocima poput Sturbe i Žabljaka te krškim vrelima poput Dumana. Bistrica teče poljem do Lipskog jezera kod Lipe, manjeg od dviju akumulacija hidroenergetskog sustava Orlovac; druga je Buško blato.
Omiljena izletišta mještana su Ploče i Hasino vrilo te Buško jezero bogato ribom, a planinare privlače Cincar, Kamešnica i Tušnica.






