Donja i Gornja nekropola
Donja nekropola broji 43 stećka: 20 ploča, 20 sanduka i 3 sljemenjaka. Fino su klesani i uglavnom okrenuti u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Ukrašeno ih je 18, bordurama s kosim cik-cak linijama, stiliziranim biljem poput ljiljana, prizorima lova i kola, rukom s mačem, štitom s mačem, dvjema ženama, muškarcem s konjem, povijenom lozicom s trolistima i tordiranim vijencem.
Na Gornjoj nekropoli stoji 25 stećaka, 10 ploča, 8 sanduka i 7 sljemenjaka, dijelom u smjeru zapad – istok, dijelom sjever – jug. Ukrašeno ih je 15, često rozetama, polumjesecima, vijencima i križevima. Izradom se ističu prizori turnira unutar arkada i stilizirani ljiljani. Tu su i lozice, ruka, štap, jelen te dva ljudska lika pod arkadama. Natpisi nisu zabilježeni. Uokolo leži mnogo većeg i manjeg kamenja, među kojim se stećci gotovo stapaju s okolinom, a kamenolom je bio odmah u blizini.
Stećci visokih polja
Na visokim poljima oko Kupresa, Kupreškom, Rilićkom, Vukovskom i Ravanjskom polju, zabilježeno je više od 40 nekropola s 1055 stećaka. Uglavnom leže uz nekadašnje rimske i srednjovjekovne putove, često na zemljanim humcima i tumulima. Za ovaj su kraj tipične ploče i razmjerno mali sanduci, rijetko s postoljem, dok je sljemenjaka malo. Oni pripadaju dalmatinskom tipu, koji se najprije javlja na kasnosrednjovjekovnim grobljima Cetinske i Imotske krajine, a tek potom u poljima zapadne i jugozapadne Bosne.
U blizini su još neke nekropole: Trišića njiva i Konopi na 800 metara te zapadno, na brdu Crljenici, skupina od 25 stećaka. Replika jednog stećka s Ravanjskih vrata stoji pred Zemaljskim muzejom u Sarajevu.
Putovi preko visoravni
Zbog oštre klime Kupreška visoravan nije pogodna za stalno naseljavanje, no nalazi svjedoče da su ljudi ovdje živjeli od prapovijesti: gradine, kameni i zemljani tumuli, među njima zemljani tumul u Pustopolju kod Gornjeg Malovana, iz kojega potječe nalaz datiran oko 1800. pr. Kr. Iz rimskoga doba sačuvani su dugi dijelovi cesta, primjerice Solarski put između dolina Janje i Rame. Pri gradnji ceste Bugojno – Livno 1892. kod Velikih Vrata otkriveni su ostaci rimske kuće koja je služila kao stražarnica.
U srednjem je vijeku trgovački put od Splita prema dolini Vrbasa prolazio kroz Kupres, sličnom trasom kao rimska cesta. Prema predaji, bosanska je biskupija 1447. zamolila papu za oprost za crkvu Svetoga Trojstva u Vrlima, odnosno Otinovcima.
Zaštita i stanje
U listopadu 2010. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je prapovijesnu gradinu i nekropolu na Ravanjskim vratima nacionalnim spomenikom. Godine 2016. lokalitet je postao jedan od 28 lokaliteta svjetske baštine stećaka; upisano područje obuhvaća 1,51 hektara, a zaštitna zona 21 hektar.
Opis iz 2017. ocjenjuje stanje nezadovoljavajućim. Mnogi su stećci utonuli, pomaknuti ili prevrnuti, pa se ne može pouzdano reći stoje li još na izvornom mjestu. Mahovina i lišajevi prekrivaju ih većim dijelom i već su izbrisali velik dio ukrasa; neki su stećci postali gotovo bezoblični, a drugi su napukli. Posred nekropole prolazi makadamski put. Godine 2011. cijeli je lokalitet geodetski snimljen, a stećci pojedinačno fotografirani.







