Od blata do akumulacije
Staro ime otkriva što je ovdje nekoć bilo: blato znači mulj ili močvara. Prije jezera ovdje je postojalo povremeno jezero s močvarom, iz kojega se voda mnogim putovima podzemno odlijevala u potoke i rijeke, a do potapanja površina se uglavnom obrađivala.
Sedamdesetih godina prošloga stoljeća Bosna i Hercegovina i Hrvatska, tada republike Jugoslavije, zajednički su izgradile hidroenergetski sustav. Na jugoistoku polja nastali su akumulacija s kanalima i manji bazen kod Lipe, a preko granice, u hrvatskoj Rudi, hidroelektrana Orlovac snage 237 MW. Sustav je ponajprije trebao opskrbljivati strujom dalmatinsku obalu i njezin turizam. Reverzibilni kanal povezuje Lipsko jezero s Buškim jezerom, koje sprema višak vode iz Livanjskog polja i Bistrice. Crpna stanica na brani Podgradina prebacuje je u akumulaciju.
Voda, ribe i ptice
Voda dolazi iz krša: ponornice odvode vode Livanjskog, Duvanjskog i Kupreškog polja kroz ponore, estavele, podzemne tokove i krška vrela. U jezeru, među ostalim, žive šaran, pastrva, podbila, babuška, klen, smuđ i som. Jedan je projekt zaštite prirode obuhvatio pet ugroženih vrsta riba jezera i susjednog polja, a ugrožena krška vrsta oštrulja unesena je u Buško blato.
Livanjsko polje i jezero proglašeni su ključnim područjem bioraznolikosti (Key Biodiversity Area). Polje je važno područje za zimovanje, selidbu i gniježđenje vodenih ptica i ptica grabljivica, a uz jezero živi mnogo vrsta ptica.
Kupanje, vjetar i ribolov
Ljeti je voda prilično topla i pogodna za kupanje. Na obalama ima pješčanih plaža sa sitnim pijeskom, prikladnih i za obitelji s djecom. Jezero pruža dobre uvjete za gotovo sve sportove kojima je potreban vjetar.
Ribolovci iz Bosne i Hercegovine i iz Hrvatske redovito dolaze na jezero bogato ribom, koje je i omiljeno izletište Livnjaka.
Okolica i napomene
Ime Buško jezero označava i kraj oko jezera s više sela, među kojima je Prisoje. Iznad jezera uzdiže se Kamešnica, koju Bosna i Hercegovina dijeli s Hrvatskom. Njezin vrh Konj (1856 m) nalazi se na bosanskohercegovačkoj strani, a s planine se pogled pruža daleko preko jezera. U planinama oko Duvanjskog polja i jezera ima više od 200 jama, špilja i ponikava, a tu su i planinarske staze i domovi. Prema predaji, kralj Tomislav okrunjen je 925. u obližnjem Duvanjskom polju, pa se Tomislavgrad često naziva kraljevskim gradom.
Tijekom rata od 1991. do 1995. i nakon njega korištenje polja bilo je znatno ograničeno, među ostalim zbog minskih polja. U ruralnim i zabačenim područjima stoga se valja držati asfaltiranih cesta i putova.




