Preskoči na sadržaj
Janjske otoke

Foto: Dragana Foto · CC BY-SA 4.0

PrirodaBanja Luka

Janjske otoke

Kod Šipova na zapadu Bosne i Hercegovine rijeka Janj grana se u splet rukavaca, sedrenih kaskada i malih slapova. Drveni mostići povezuju otočiće, a uz neke rukavce stoje stari mlinovi. Janjske otoke omiljeno su izletište u općini Šipovo.

Regija
Banja Luka

Položaj u janjskom kršu

Janjske otoke nalaze se oko 9 kilometara od središta Šipova i oko 90 kilometara od Banje Luke. Smještene su uz samu cestu Šipovo – Kupres, na oko 550 metara nadmorske visine i 4 kilometra nizvodno od izvora Janja. Dobro su mjesto za predah putnicima na putu prema moru.

Riječ je o krškoj dolini dugoj oko 1 kilometar i širokoj oko 300 metara. Oko nje su sela poput Babića, Vagana, Strojica i Čuklića, koja zajedno čine povijesni, zemljopisni i kulturni kraj Janj. Tlo je većinom od vapnenca i dolomita, ispresijecano tektonskim pukotinama uz koje su nastale vrtače, uvale, jame i špilje.

Sedra, slapovi i mlinovi

Janj je ovdje istaložio debele naslage sedre. Preko njih se grana u brojne rukavce i potočiće, šumi preko sedrenih kaskada i malih slapova, a zatim se ponovno skuplja u visok, zapjenjen slap. Ljeti se u zraku zadržava sitna vodena prašina, a zimi svjetluca inje. Uz brojne manje kaskade ovdje su i dva vodopada.

Otočići između rukavaca povezani su drvenim mostićima. Stariji mještani pamte ovo mjesto kao mlinarsko naselje: snaga rijeke pokretala je brojne mlinove koji su cijeli kraj opskrbljivali brašnom. Mnogih danas više nema ili ne rade, no neki stari mlinovi uz rukavce i dalje su dio slike Janjskih otoka.

Šuma, divljač i prašuma Janj

Priroda oko Janjskih otoka dobro je očuvana. U Janju žive pastrve i lipljeni, a u okolnim šumama zec, vuk, lisica, smeđi medvjed, srna, divlja svinja, pa čak i ris. Od ptica se mogu vidjeti lještarka, jastreb, sokol, orao, golubovi i djetlići. Klima je umjereno kontinentalna, a bistra i hladna voda Janja osvježava za vrućih ljetnih dana. Područje Plive i Janja danas je pod posebnom zaštitom.

U neposrednoj blizini nalazi se prašuma Janj, strogi prirodni rezervat površine 295 hektara na području općine Šipovo. Njezina jezgra od 58 hektara od 1960-ih je izuzeta od bilo kakvog iskorištavanja. Prevladavaju bukva i jela, uz javor, brijest, jasen i smreku. Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a 2021. godine uvrstio je prašumu Janj kao novi dio dobra svjetske baštine Drevne i iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe.

Izvor Janja i manastir Glogovac

Janj izvire 13 kilometara južno od središta Šipova, ispod janjske krške visoravni, između sela Strojica i Babića. Izvor je na 612 metara nadmorske visine u dubokom i tamnom kanjonu, a odande rijeka teče 15 kilometara prema Šipovu. Do izvora se može doći samo pješice, iz smjera Babića ili s ceste Šipovo – Kupres preko sela Rasce. Kroz kanjon vodi planinarska staza, a izvor je dobro mjesto za piknik.

Nedaleko od Janjskih otoka nalazi se srpski pravoslavni manastir Glogovac, oko 15 kilometara južno od Šipova, u kanjonu potoka Glogovca. Posvećen je svetom Jurju, a njegovi se počeci smještaju u prvu polovicu 14. stoljeća. Tijekom povijesti više je puta razaran, 1463. od Osmanlija i ponovno u Drugom svjetskom ratu, i svaki put iznova obnovljen. Prve nedjelje nakon Duhova kod manastira se održava tradicionalni Janjski sabor.

Česta pitanja

Koliko su Janjske otoke udaljene od Šipova?

Oko 9 kilometara od središta Šipova. Smještene su uz samu cestu prema Kupresu.

Jesu li Janjske otoke na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine?

Ne same otoke, nego obližnja prašuma Janj. Ona je 2021. uvrštena u svjetsku baštinu kao dio europskih bukovih prašuma.

Kako doći do izvora Janja?

Samo pješice, iz smjera Babića ili s ceste Šipovo – Kupres preko sela Rasce. Izvor je 4 kilometra uzvodno od Janjskih otoka.

Položaj i okolica

Janjske otoke, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Janjske otoke.

Znamenitost · 26 km

Tvrđava Komotin

Ruševine srednjovjekovne utvrde uz Komotinsko jezero kod Jajca.