Dvije rijeke i slap
Kroz Jajce teku dvije rijeke: Vrbas, pritoka Save duga oko 240 kilometara, i Pliva, koja povezuje Jajce s Jezerom i Šipovom. U središtu grada Pliva preko sedre pada u Vrbas, a slap je simbol grada. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini hidroelektrana Jajce I bila je na crti bojišnice i izvan pogona, a visoke vode oštetile su sedru. Godine 1996. vodni valovi prouzročili su nova oštećenja: na slapu su oštećeni preljevni pragovi, a na desnoj obali nizvodno od slapa odronila se velika masa tla. Slap je visok oko 22 metra.
Kraljevski grad i tvrđava
Jajce se prvi put pisano spominje 1396., u tituli hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića. On je postojeću utvrdu na ušću Plive u Vrbas dao proširiti i učinio je svojim sjedištem. Kasnije je Jajce prešlo u posjed Kotromanića i postalo kraljevski grad. U studenom 1461. ovdje je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj; Osmanlije su ga 1463. zarobile i pogubile. Potom je Jajce do 1527. bilo sjedište ugarske banovine, a od 1528. do 1878. pripadalo je Osmanskom Carstvu.
Kompleks s citadelom, bedemima i kulama leži na južnoj padini stjenovitog brda između Plive i Vrbasa, a opseg srednjovjekovnoga grada iznosi oko 1300 metara. Konačan oblik dobio je u osmansko doba: kule su pretvorene u bastione, zidovi su ojačani na dva do pet metara debljine, a crkva sv. Marije sa zvonikom sv. Luke postala je džamija sultana Sulejmana.
Katakombe i mitrej
Blizu nekadašnje crkve sv. Marije nalaze se kula Medvjed i katakombe, podzemna crkva s grobovima hercega Hrvatinića i pripadajućim utvrdama, sačuvane u izvornom obliku. Još je stariji mitrej, u stijenu uklesan Mitrin hram koji potječe najkasnije iz 4. stoljeća. Reljef prikazuje Mitru u perzijskoj odjeći kako ubija bika, a prate ga pas, zmija i škorpion. Hram je slučajno otkriven u 20. stoljeću pri gradnji privatne kuće.
Muzej AVNOJ-a i Plivska jezera
U zgradi nekadašnjega Sokolskog društva u studenom 1943. održano je drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, AVNOJ-a, na kojem su vijećnici postavili temelje savezne države. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a osnovan je 1953. Među izlošcima su naslonjač u kojem je sjedio Tito i portreti slikara Đorđa Andrejevića Kuna.
Na 5 kilometara od grada nalaze se Veliko i Malo plivsko jezero, nastala preoblikovanjem toka Plive. Na sedrenoj pregradi između njih stoji skupina vodenica koju narod zove Mlinčići. Godine 1963. u Jajcu su održana europsko i svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu.
Savjeti za posjet
Pogled na slap pružaju vidikovac na ulazu u grad, u Ulici Drugog zasjedanja AVNOJ-a, i vidikovac ispod ceste Banja Luka – Jajce. Mitrej je od 2012. okružen staklenom konstrukcijom i vidi se izvana; tko želi ući, treba se javiti Etno-muzeju u zgradi stare škole kod katakombi. Od 2006. prirodna i graditeljska cjelina Jajca nalazi se na preliminarnom popisu za UNESCO-ovu svjetsku baštinu.








