Vrata Bosne
Sjeverno od Zeničkog polja dolina Bosne sužava se u vrandučki klanac. Tvrđava stoji iznad lijeve obale na najvišoj točki strmog klanca i nadzirala je put dolinom Bosne od Visokog prema Savi, pa je nazivaju i „vratima Bosne“. Preko Vranduka išao je promet iz Panonske nizine uz Bosnu sve do Jadrana.
Ime se izvodi od riječi branduk, povezane s glagolom braniti. Danas magistralna cesta M17 i pruga Sarajevo – Šamac prolaze pokraj mjesta kroz tunele.
Povijest: kraljevski grad, osmanska utvrda, zatvor
Vranduk se često povezuje s antičkom Ardubom, koja se spominje u ustanku protiv Rimljana od 6. do 9. godine po Kr., no iskopavanja na tvrđavi dosad nisu otkrila utvrde iz prapovijesti ni antike. Tvrđava je podignuta krajem 14. stoljeća u župi Brod, jednoj od sedam župa srednjovjekovne Bosne, i bila je najprije banski, a zatim kraljevski grad. U pisanim izvorima Vranduk se prvi put spominje 1410.
Ovdje su bosanski kraljevi primali izaslanstva, sklapali ugovore i izdavali povelje. Kralj Stjepan Tomaš sagradio je 1447. u Vranduku crkvu svetog Tome, a 1449. spominje se i franjevački samostan.
Osmanlije su zauzele Vranduk 1463. Potom je ovdje bilo sjedište kratkotrajnog Bosanskog Kraljevstva koje su Osmanlije osnovale i 1476. ukinule. Eugen Savojski zaobišao je teško osvojivu tvrđavu 1697. tijekom svog pohoda. U 18. i početkom 19. stoljeća služila je kao tamnica za političke zatvorenike. Austrijske postrojbe zauzele su Vranduk 1878. i u njemu držale posadu do 1890., kada je tvrđava napuštena.
Što vidjeti: citadela, muzej u kuli i džamija
Vranduk je brdska utvrda koju čine citadela s glavnom kulom i ostaci bedema. Ulaz je s istočne strane, a unutra je izduženo dvorište veličine oko 35 puta 22 metra s cisternom i četverokutnom kulom na sjevernoj strani. U srednjem vijeku glavna kula bila je viša, a mala kula i istočni zid dograđeni su kasnije radi zaštite ulaza. Pronađeni su i ostaci takozvane Dizdareve kuće.
Tvrđava je obnovljena i pretvorena u muzej. Na dva kata velike kule postavljeni su arheološki i povijesni postavi, a manja kula posvećena je srednjovjekovnoj kuhinji. Obilaske organizira Muzej grada Zenice, u kojem se čuvaju i brojni nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog razdoblja pronađeni unutar zidina: posude, nakit, novčići, alati i mamuze.
Uz samu tvrđavu stoji stara vrandučka džamija, poznata i kao Džamija sultana Fatiha. Sagrađena je kao tvrđavska džamija nakon osmanskog osvajanja 1463. Budući da unutar zidina nije bilo mjesta, stoji neposredno izvan njih. Prema nekim podacima podignuta je na ostacima srednjovjekovne crkve.
Selo Vranduk
Selo je nastalo oko tvrđave, a zajedno čine zaštićenu graditeljsku cjelinu koja je 25. siječnja 2005. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Tradicionalna bosanska kuća u selu dio je stalnog postava Muzeja grada Zenice i na nekoliko katova izlaže etnološke predmete. Na rijeci Vrandučkoj rade brojne mlinice starije od 200 godina. U selu se još priprema potkriž, jelo po srednjovjekovnom receptu od slojeva domaćeg tijesta i mesa, pečeno u tepsiji. Na tvrđavi se tijekom godine održavaju priredbe, primjerice festival Tragovima bosanskog kraljevstva sa srednjovjekovnom glazbom i nastupima vitezova.




