Ponijeri
Ponijeri se nalaze u masivu Ravne planine, koja se pruža između općina Kakanj, Zavidovići, Vareš i Zenica, a najviši joj je vrh Tajan na 1297 metara. Zbog nadmorske visine mjesto se smatra zračnim lječilištem. U podnožju Ponijera izviru brojne rijeke i potoci, među njima Suha, Marošićka rijeka, Žuća, Ribnica, Mala rijeka, Boriva i Lužnica.
Za sport i rekreaciju tu su tereni za odbojku na pijesku, nogomet i košarku te uređene staze za trčanje, vožnju biciklom i planinarenje. U šumama rastu gljive, ljekovito bilje i šumsko voće. Zimi Ponijeri postaju sanjkalište i skijalište sa ski-liftom.
Krš, ponori i vrela
Ime Ponijeri potječe od riječi ponor, mjesta na kojem voda ponire u tlo, a takvih ovdje ima na nekoliko mjesta. Nakon Drugoga svjetskog rata voda u potocima obojena je, čime je dokazano da voda koja ponire u središtu Ponijera izbija kao vrelo u njihovu podnožju.
Središnji dio izgrađen je od trijaskih vapnenaca. Voda i tektonski pokreti oblikovali su ovdje malo krško polje, tri veće krške uvale te brojne ponore, pećine i jame. Voda koja ponire na Ponijerskom polju i Opakoj ravni izbija na vrelu Žuće. Sjeverni, zapadni i istočni dijelovi Ponijera pripadaju bosanskoj serpentinitnoj zoni s bazaltima, serpentinitima, peridotitima i škriljcima.
Spomenik prirode Tajan
Zakon o proglašenju spomenika prirode Tajan donesen je početkom 2008., a područje pripada III. kategoriji IUCN-a. Površina mu iznosi oko 4950 hektara, a najviša točka je na 1297 metara. Oko 84,4 posto površine nalazi se u općini Zavidovići, a 15,6 posto u Kaknju. Njime upravlja šumsko-gospodarsko poduzeće Zeničko-dobojskog kantona sa sjedištem u Zavidovićima.
Reljef je duboko razveden, a zaravni su rijetke. Tu su brojni vrhovi, kanjoni, pećine i jame, među njima jama Atom, zatim ponori, kameni mostovi s pećinama, rijeke, jezera, slapovi i veliko krško vrelo. Kanjon Mašice dubok je do 350 metara, a mjestimice širok samo 3 metra; kad ga kiše napune vodom, nastaje potok Suhodol. Uz to su tu kanjon Suhe i Duboke Tajašnice, pregrađeno jezero na Mašici koje služi kao ribogojilište i slapovi rijeke Gostović.
Biljke, životinje i pećinski nalazi
U spomeniku prirode raste nekoliko endemskih biljaka dinarskog sustava. Gregersenova mlječika (Euphorbia gregersenii) raste samo na području Tajana; zaštićena je i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka IUCN-a iz 1997.
Budući da je područje nenaseljeno i pod šumom, u njemu živi mnogo divljih životinja. U podzemnim šupljinama žive pećinski kukci, pauci i gmazovi, a pećine su zimsko stanište šišmiša i smeđih medvjeda. U potocima ima potočne pastrve i rakova. U pećinama su pronađeni ostaci špiljskog medvjeda, špiljske hijene i jelena običnog. U Ukrasnoj pećini otkrivena je i endemska mokrica nazvana po ovom području, Cyphonetes tajanus.
Savjeti za posjet
Do Ponijera vode četiri puta: preko Kraljeve Sutjeske, dolinom Ribnice, uz Malu rijeku te uz Zgošću preko Tršća, oko 20 kilometara od Kaknja. U spomeniku prirode lokaliteti su označeni pločama, strelicama i planinarskim oznakama.








