Kraljevski dvor na Grgurevu
Ban Stjepan II. Kotromanić premjestio je ovamo svoj dvor iz Visokoga; u poveljama se mjesto zove Trstivnica. Od sredine 14. do sredine 15. stoljeća bilo je rezidencija i upravno sjedište bosanskih banova i kraljeva, a dvor su činile nekolike zgrade i kapela.
Ruševine se nalaze na brežuljku Grgurevu uz samostan i crkvu, a dio i na susjednoj padini preko potoka Urve. Iskopavanjima 1969. – 1970. otkriveni su temelji i zidovi crkve, istočne palače i zapadnoga dijela dvora. Dvorska kapela bila je, kako svjedoči povelja kralja Tvrtka I. iz 1378., posvećena svetom Grguru. Nedaleko je Bobovac, do 1463. utvrđeno sjedište vladara.
Samostan i crkva
Prvi samostan podignut je vjerojatno u prvoj polovici 14. stoljeća, a prvi ga spominje franjevački pisac Bartol Pisanski 1385. Nasilno je porušen 1524., 1658. izgorio je zajedno s arhivom i knjižnicom, a 1664. podignut je novi. Potkraj 17. stoljeća franjevci su ga zbog velikih nameta morali napustiti i živjeti po seoskim kolibama, a vratili su se 1704. Današnja samostanska zgrada potječe iz 1888. – 90. I crkva je porušena 1524., a do 1858. više je puta obnavljana ili iznova građena. Pod osmanskom vlašću crkve nisu smjele imati ni tornjeve ni zvona; Sutjeska je bila iznimka i smjela je imati zvono.
Današnju crkvu projektirao je Josip Vancaš, autor i sarajevske katedrale. Gradnja je počela 1906., a u listopadu 1907. crkva je bila pod krovom. Trobrodna crkva duga je 39,40 m, široka 18,10 m i visoka 13,60 m, a njezini zvonici pokriveni bakrom visoki su 45 m. Orgulje iz 1865. još su u uporabi. U crkvi je brončani kip kraljice Katarine Josipa Marinovića, a u klaustru križni put u mozaiku.
Muzej, arhiv i knjižnica
U riznici je tridesetak kaleža, među njima jedan iz 1416., i kazula iz 15. stoljeća njemačkoga podrijetla s vezenim Raspećem. Među slikama su obostrano oslikana ploča iz 15. stoljeća, jedini ostatak gotičkoga preklopnog oltara, dvije slike domaćega slikara Stjepana Dragojlovića iz 1597. i 1621. s njegovim autoportretom te Madona Francesca Guardija.
Arhiv čuva matice od 1641. i oko 3.500 isprava od 15. do 19. stoljeća, među njima darovnicu kralja Matijaša Korvina iz 1481. Knjižnica posjeduje više od trideset inkunabula i djela bosanskih pisaca na bosančici. Godine 1871. samostan je šest slika i misno ruho, među njima i parament kraljice Katarine, dao na čuvanje biskupu Strossmayeru; nikada nisu vraćeni.
Kraljica Katarina i mjesto
Osobito se ovdje štuje Katarina, posljednja bosanska kraljica, koja je nakon pada kraljevstva napustila Bosnu i umrla u Rimu. Prema predaji žene u Kraljevoj Sutjesci i danas nose crne marame u znak žalosti za njom, a ona ih je navodno naučila vesti križićima na narodnoj nošnji. Župa svake godine obilježava Dane kraljice Katarine.
U naselju Prijeko na desnoj obali rječice nalazi se Dusperova kuća s početka 18. stoljeća, nacionalni spomenik. Na ulazu u mjesto stoji džamija Mehmeda II. Fatiha iz 15. stoljeća, koja je prema predaji sagrađena za nekoliko dana. Samostan i crkva od 2004. nacionalni su spomenik.












