Položaj i izgled grada
Vareš je upravno središte istoimene općine u Zeničko-dobojskom kantonu. Oko njega se dižu planine Kapija, Stijene, Perun i Zvijezda, a budući da je dno doline vrlo usko, grad se poput vrpce proteže dolinom u duljini od oko pet kilometara. Prema popisu iz 2013. općina je imala 8892 stanovnika, a sam grad 2917. Prvi pisani spomen Vareša potječe iz 15. stoljeća.
Željezo iz doline Stavnje
Tragovi obrade metala sežu do brončanog doba, a već je u rimsko doba kraj bio poznat po rudarima i kovačima. U srednjem se vijeku poimence spominju rudarska sela u okolici, primjerice Duboštica 1393.; kralj Tvrtko navodno je to selo smatrao riznicom svoga kraljevstva. U osmansko doba Vareš je postao središte proizvodnje posebnog oružja i opreme; turski defter iz 1516. bilježi 150 kuća.
Pod austro-ugarskom upravom počelo je industrijsko iskorištavanje rude. Godine 1891. podignuta je prva visoka peć u Bosni i Hercegovini, koja je radila do 1990., a 1895. položena je uskotračna pruga od Podlugova do Vareša. Stari obrt živi u selu Oćeviji na Zvijezdi: u tamošnjim se kovačkim majdanima već stoljećima na isti način kuje željezo pomoću vodene snage.
Crkve, džamija i most
U središtu grada stoji stara crkva sv. Mihovila, koju Varešani zovu „Mala crkva“. Smatra se najstarijom katoličkom crkvom u Bosni i Hercegovini; prema podacima turističkog ureda, na tom mjestu postoji od 16. stoljeća. Otprilike do pola nalazi se ispod zemlje, što se objašnjava time da osmanske vlasti nisu dopuštale da crkva bude viša od džamije. Župa čuva matice od 1643. Uz nju je nova crkva sv. Mihovila, koja podsjeća na sarajevsku katedralu: započeta 1854., monumentalan izgled dobila je 1906., a obnovljena je od 1977. do 1981.
Srpska pravoslavna crkva Pokrova Presvete Bogorodice izgrađena je 1891., a 2009. proglašena je nacionalnim spomenikom. U Karićima stoji drvena džamija, od temelja do krova sagrađena od tesanog drva bez ijednog čavla; u ratu je izgorjela do temelja, a poslije je obnovljena od borovine i smrekovine sa Zvijezde. Stari kameni most na Stavnji potječe iz 16. ili 17. stoljeća; prema podacima turističkog ureda, stručnjaci ga povezuju s istim graditeljskim stilom kao Stari most u Mostaru. Prema legendi, dao ga je sagraditi imućni otac u spomen na ljubav svoga sina prema mladoj kršćanki.
Bobovac, stećci i Zvijezda
U okolici je kraljevski grad Bobovac, podignut sredinom 14. stoljeća na 777 metara nadmorske visine. Sultan Mehmed II. osvojio ga je uz pomoć vojvode Radaka, koji je izdao svoj narod, a 1463. palo je bosansko kraljevstvo. Izvješće Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika iz 2003. navodi na području općine 24 nekropole s 324 stećka, srednjovjekovna nadgrobna spomenika. Prema podacima turističkog ureda, nijedan nema natpis i većina je jednostavna; bogatije su ukrašeni u selima Ravne, Čamovine, Ligatići i Budoželje. Sve to okružuje Zvijezda, planina ispresijecana bistrim potocima s pastrvama, koja miriše na borovu smolu.










