Središte srednjovjekovne Bosne
Ovaj je kraj dugo naseljen, a prvi tragovi sežu u 5. tisućljeće pr. Kr. U Okolištu su arheolozi otkrili veliko neolitsko naselje butmirske kulture.
U srednjem vijeku Visoko je bilo rano političko i trgovačko središte bosanske države. Na brdu Visočici stajao je utvrđeni grad Visoki, koji se prvi put spominje 1. rujna 1355. u povelji mladog bana Tvrtka I. Štitio je trgovačko naselje Podvisoki u podnožju brda, iz kojeg se razvio današnji grad. U Milima, današnjim Arnautovićima, Tvrtko I. okrunjen je 1377. za prvog bosanskog kralja, a ondje je kasnije i pokopan. Nakon pada kraljevstva Visoko je izraslo u osmanski grad. Dana 11. studenoga 1911. gotovo je potpuno izgorjelo u požaru.
Visočica i Stari grad Visoki
Ostaci Starog grada Visokog nalaze se na vrhu Visočice. Odavde se pogled pruža preko ravnice sve do planina Romanije, Jahorine, Treskavice i Bjelašnice na istoku i jugoistoku te do Vlašića na zapadu. Ulaz s dvjema stražarskim kulama nalazi se na jugozapadnoj strani, a zidine su debele oko 2 metra. Utvrda je vjerojatno napuštena prije 1503.
Srednjovjekovna utvrda podignuta je na rimskoj promatračnici, koja je pak sagrađena na ruševinama još starijeg naselja. Stari grad zaštićen je kao nacionalni spomenik. Tijekom istraživanja na platou Visočice u veljači 2017. Zavičajni muzej Visoko i Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu pronašli su materijal od prapovijesti do srednjeg vijeka.
„Bosanske piramide“
Od 2005. Semir Osmanagić, bosanskohercegovačko-američki poduzetnik iz Houstona, tvrdi da su Visočica i susjedna brda drevne piramide koje su sagradili ljudi. Dvama većim brdima dao je imena „Piramida Sunca“ i „Piramida Mjeseca“, 2006. započeo iskopavanja i pritom jedno brdo preoblikovao tako da izgleda kao stepenasta piramida.
Znanost je te tvrdnje opovrgnula. Tim Rudarsko-geološkog fakulteta Sveučilišta u Tuzli utvrdio je u svibnju 2006. da je Visočica prirodna tvorevina od slojeva konglomerata, gline i pješčenjaka; samo u sarajevsko-zeničkom bazenu ima desetaka sličnih oblika. Takva se brda u geologiji nazivaju flatironima (engl. flatirons), a tragova ljudske gradnje nema. Europsko udruženje arheologa nazvalo je projekt okrutnom prijevarom i izrazilo zabrinutost zbog štete na stvarnim nalazištima poput srednjovjekovne utvrde i rimskih utvrđenja.
Visoko danas i savjeti za posjet
Unatoč opovrgavanju, ljudi dolaze u velikom broju. Osmanagićeva zaklada otvorila je 2016. park Ravne 2, koji godišnje posjećuju deseci tisuća turista. Hodnike oko skupine brda, nazvane tunelima Ravne, Osmanagić smatra drevnom podzemnom mrežom koju su izgradili ljudi; u njima se održavaju meditacije. Prodavači suvenira kažu da i dalje ovise o tom prometu. Znanstvena zajednica, s druge strane, traži da država prestane financirati iskopavanja jer oštećuju stvarne arheološke ostatke.
Tko posjeti Visočicu, treba znati da ostaci zidina na vrhu pripadaju srednjovjekovnom Starom gradu Visokom, pravom povijesnom spomeniku brda. Srednjovjekovnoj povijesti doline pripadaju i Arnautovići, gdje je u Milima Tvrtko I. okrunjen i pokopan.













