Preskoči na sadržaj
Kreševo

Foto: Dingoa · CC BY-SA 3.0

ZnamenitostSredišnja Bosna

Kreševo

Kreševo leži u srednjoj Bosni, na obalama Kreševčice, na 640 metara nadmorske visine, a šume pokrivaju oko 70 posto općine. U srednjem vijeku bilo je rudarski i kraljevski grad, a danas je poznato po kovačkoj tradiciji dugoj više od sto godina te po franjevačkom samostanu sv. Katarine.

Regija
Središnja Bosna
Smještaj u okolici
3 smještaja

Rudarstvo i kraljevski grad

Rudnici srebra, bakra i olova u Kreševu prvi se put spominju 1381. Poznata je Kreševska povelja od 12. kolovoza 1434., koja počinje riječima „U kraljevskom gradu Kreševu…“, a original je pohranjen u dubrovačkom Državnom arhivu. Kralj Stjepan Tomaš potvrdio je 3. rujna 1444. Dubrovčanima njihove povlastice i pritom Kreševo nazvao slavnim gradom. U mjestu su postojali kraljevski dvor i utvrda, a podno utvrde prostiralo se podgrađe s trgom.

Područje je ime Bedem dobilo po bedemima koji su okruživali kraljevski grad. Utvrda, Stari grad, nacionalni je spomenik; u prvoj fazi arheoloških istraživanja otkriven je oko šest metara dug i oko metar širok dio južnog obrambenog zida. U blizini od 1996. stoji kapela u spomen na Katarinu Kosaču, posljednju bosansku kraljicu, koja je umrla u progonstvu i pokopana 1478. u Rimu. Pod osmanskom vlašću od 1463. do 1878. rudari i kovači uživali su povlašten položaj jer su vadili i prerađivali željeznu rudaču.

Kreševski kovači

Osmanlije su preuzele saski rudarski zakon, koji je metalurzima jamčio samoupravu i vrijedio do austro-ugarskog razdoblja. Kreševski kovači izrađivali su potkove „arapskog modela“, poznate po kakvoći na cijelom Balkanu, te čavle i brave za vrata. Industrijalizacija pod Austro-Ugarskom dovela je do zatvaranja rudnika, topionica i kovačnica. Godine 1908. osnovana je Kovačka zadruga, iz koje je nakon Drugoga svjetskog rata izrasla Tvornica kovanog alata Čelik. Do rata devedesetih u Kreševu je postojalo više od 30 privatnih kovačkih radnji.

Kruna kovačkog umijeća bilo je potkivanje jajeta potkovama. Mladi je kovač njime nekada dokazivao da je izučio zanat, a prema predaji kovač koji to nije umio nije se mogao ni oženiti. Danas to umije tek nekoliko ljudi, a potkovano jaje kao suvenir može se naći na svim kontinentima.

Samostan sv. Katarine

Prema navodima franjevaca, njihov je samostan u Kreševu vrlo vjerojatno utemeljen krajem 14. stoljeća, a posvećen je svetoj Katarini Aleksandrijskoj. U 18. stoljeću kompleks je teško stradao u požaru, a obnova 1767. ovisila je o osmanskim dozvolama i velikim novčanim izdacima. Godine 1848. franjevci su pri samostanu otvorili javnu školu, koja je bila među prvima u Bosni i Hercegovini.

Samostan ima muzej, knjižnicu i galeriju, a izlošci zorno prikazuju kako su ljudi u ovom kraju živjeli kroz stoljeća. Od 2003. samostanski kompleks i dio pokretne imovine nacionalni su spomenik. Franjevac i pisac fra Grgo Martić proveo je veći dio života u Kreševu, gdje je 1905. i pokopan. Pred samostanom stoji njegova bista, djelo Ivana Meštrovića, a u samostanu mu je posvećena spomen-soba.

Stara čaršija i okolica

Stara jezgra kao povijesno gradsko područje nacionalni je spomenik. U središnjem dijelu naselja, današnjoj Ulici fra Grge Martića, koji se u osmansko doba zvao Čaršija, ljudi su na istome mjestu radili, trgovali i stanovali, pa je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept. Hadži-Hasanova džamija podignuta je 1709., oštećena u ratu 1992. – 1995., a obnovljena 2003. Od nekadašnjih 15 do 20 vodenica sačuvane su samo dvije, u ruševnom stanju.

U selu Vrancima nalazi se stari kameni most koji narod zove „rimski most“; vrijeme njegove gradnje nije poznato. Iznad sela, uz potok Kostajnicu, nalazi se Oberska pećina, srednjovjekovni rudnik, vjerojatno cinobera, odnosno žive, s kapnicima, preljevima i draperijama. Na Bitovnju, Lopatu, Visočicu i Inač vode označene staze koje se mogu obići samostalno ili uz vodiča, a Inač i Meoršje pogodni su za paragliding.

Položaj i okolica

Kreševo, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Kreševo.

Planinarenje · 19 km

Igman

Šumovita planina jugozapadno od Sarajeva sa stazama za planinarenje i skijaško trčanje te vidikovcima. Zimi skijanje, ljeti planinarenje i biciklizam.

Opširnije: Igman

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0

Planinarenje · 25 km

Bjelašnica

Planinski masiv jugozapadno od Sarajeva, visok do 2.067 metara. Ovdje su 1984. održane muške alpske utrke Zimskih olimpijskih igara, a ljeti je to planinarsko područje s jezerima i pastirskim selima.

Opširnije: Bjelašnica

Foto: Xe0us · CC BY-SA 3.0