Grad rudara i zlatara
Fojnica se u pisanim izvorima prvi put spominje 18. ožujka 1365., kada su Hans i Nikl Sasinović prodali polovicu svojih rudarskih jama Dubrovčanima; rani spisi mjesto nazivaju Hvojnica. Ovdje su se prerađivali željezo, srebro i zlato. U prvoj polovici 15. stoljeća gradski dio imao je više od 2000 stanovnika, uz snažno naselje Dubrovčana, a ovdje je vjerojatno radila i kovnica novca. Zlatarske radionice 15. stoljeća donijele su mjestu naziv „grad fratara i zlatara“, a primjerci njihova rada danas se nalaze u samostanskom muzeju.
Na području općine nalaze se nekropole stećaka i srednjovjekovne utvrde poput Kozograda, Zvonigrada i Kaštela. Ostaci Kozograda leže zračnom linijom oko 3 kilometra južno od grada, na nadmorskoj visini od 1431 metra na planini Zec. Godine 1444. ovdje je privremeno bila smještena kancelarija kralja Tomaša, a 1463., nakon dolaska Osmanlija, ovdje je boravila kraljica Katarina, koja je poslije otišla u Rim. Kozograd je od 2015. nacionalni spomenik.
Samostan Duha Svetoga
Franjevci u Fojnici imaju više od 650 godina dugu povijest; samostan je više puta razaran, gorio je i iznova obnavljan. Prvi samostan s crkvom sv. Marije stajao je na lokalitetu Pazarišće u sjevernom dijelu grada. Između 1521. i 1524. samostan i crkva stradali su u progonu katolika; budući da su ih neprestano uznemiravali, fratri su se premjestili na donje obronke Križa, gdje samostan i crkva stoje i danas. Veliki požar 1664. uništio je samostan, crkvu, knjižnicu i arhiv; samostan je ponovno podignut od 1666. do 1668., a crkva 1669.
Današnja crkva sagrađena je 1888. prema projektu Josipa Vancaša, u renesansnom slogu i s kupolom na križištu. Godine 1894. iznutra ju je oslikao Josip Oisner floralnim ornamentima i likovima svetaca u medaljonima. Od 2011. crkva i samostan s okolišem nacionalni su spomenik.
Muzej, ahdnama i grbovnik
Muzej je otvoren 2014. u novoj zgradi podignutoj na mjestu starog samostanskog krila, koje je zbog dotrajalosti srušeno 2000., a bio je nominiran za nagradu Europski muzej godine. Među dragocjenostima samostana je ahdnama: tom je ispravom sultan Mehmed II. prilikom osmanskog osvajanja Bosne fra Anđelu Zvizdoviću zajamčio zaštitu bosanskih franjevaca i katoličkih kršćana te slobodu vjere, kretanja i pravo na posjed.
U muzeju je i Fojnički grbovnik, jedan od djelomice izmišljenih „ilirskih“ grbovnika s grbovima bosanskih, hrvatskih, crnogorskih i srpskih obitelji. U postavu su i narodne nošnje, alati, hladno i vatreno oružje te zbirka minerala i ruda. Knjižnica i arhiv čuvaju 13 inkunabula i više od 3000 osmanskih dokumenata.
Termalni izvori, slapovi i Vranica
Radioaktivnost i ljekovitost termalnih izvora otkrivene su krajem 19. stoljeća, a danas je Fojnica i lječilišno mjesto. Oko 10 kilometara od grada u gustoj se šumi pet slapova Kozice obrušava niz stijene s visine od 5 do 20 metara. Šumska staza duga je nešto manje od kilometra, a preporučuje se čvrsta obuća.
Iznad Fojnice uzdiže se Vranica s nekoliko vrhova viših od 2000 metara; najviši je Nadkrstac sa 2112 metara. Na njoj leži Prokoško jezero, ovisno o izvoru na 1600 ili 1670 metara, okruženo drvenim kolibama sa šindrenim krovovima i malom drvenom džamijom. U jezeru živi rijetka, zaštićena podvrsta planinskog vodenjaka, koju ugrožava ubačena kalifornijska pastrva; područje je od 2005. spomenik prirode. Otpad treba pažljivo odlagati, a vožnju quadovima i krosericama izbjegavati.










