Položaj i nastanak
Jezerska kotlina leži u podnožju Debelog brda (1.858 m). Na zapadu je od Suhog jezera, nekadašnjeg jezera kroz koje danas teče samo potok, odvaja koluvijalni prag visok oko 20 metara. Kotlina je nastala djelovanjem tektonskih, fluvijalnih, krških, gravitacijskih i nivacijskih procesa. Ljevkastog je oblika i duboka do 13 metara, a jezero je dugo oko 426 metara.
Vodom se puni iz podjezerskih izvora i izvora na padinama Debelog brda, otapanjem snijega do kasnog proljeća te kišom. Iznad jezera uzdiže se Nadkrstac visok 2.112 metara.
Triton Prokoškog jezera
Jezero je postalo poznato po endemskoj podvrsti planinskog vodenjaka, Reiserovu tritonu (Triturus alpestris reiseri). Odlikuje ga neotenija, odnosno i u odrasloj dobi zadržava osobine ličinke. Ornitolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu Othmar Reiser 1891. upozorio je na biološku raznolikost lokaliteta, a herpetolog Franz Werner 1902. opisao je tu životinju. Zbog prirodne raznolikosti i tritona jezero je zaštićeno od 1954., najprije kao regionalni park prirode.
Tijekom 1960-ih u jezero je unesena kalifornijska pastrva. Narušila je biološku ravnotežu i potisnula tritona iz jezera u okolne lokve. Ekološke udruge godinama upozoravaju da zagađenje ugrožava njegov opstanak, a postoje i sumnje da je nestao iz jezera.
Pastiri, kolibe i vikendice
Jezero je dugo bilo ljetni pašnjak. Na prvoj karti Vranice iz 1902. uz obalu su zabilježena samo 2 objekta, 1914. bilo je 6 pastirskih koliba, a 1950. već 10. Mještani i danas u proljeće i ljeto dolaze čuvati stoku, brati borovnice i maline i raditi sir, a njihove drvene kolibe grupirane su u katune, pastirska naselja.
Nakon ratnih devedesetih, 1990-ih, nikle su brojne vikendice, prema općinskoj evidenciji oko 250 bez dozvole. Organski otpad iz torova, koliba i vikendica opterećuje vodu. Osim toga, razina jezera bez stručnog nadzora podignuta je branom na otoci za najviše 1,5 metra.
Zaštita i savjeti za posjet
Od 2005. Prokoško jezero je spomenik prirode, što je stroža kategorija zaštite nego ranije. Zaštićeno područje obuhvaća 2.225 hektara u tri zone. Krajem travnja 2022. Skupština Srednjobosanskog kantona usvojila je izmjene zakona s intenzivnijim nadzorom i strožim mjerama zaštite.
Od Fojnice do jezera ima dvadesetak kilometara, uglavnom makadamom. Zbog snijega i leda put je zimi i do proljeća prohodan samo pješice ili terenskim vozilom; izletnici dolaze od svibnja, a zimi je jezero zaleđeno. Planinarske staze vode do vrhova poput Nadkrstca (2.112 m), Ločike (2.107 m), Krstca (2.069 m) i Rosinja (2.060 m). Budući da otpad i otpadne vode opterećuju jezero, sve što donesete treba i odnijeti.








