Grad u dolini Une
Bihać je sjedište Unsko-sanske županije u Federaciji Bosne i Hercegovine i pripada regiji Bosanska krajina. Prema popisu iz 2013. grad je imao 56.261 stanovnika.
Dolina Une se ovdje širi u prostranu kotlinu, Bihaćku kotlinu ili Bihaćko polje, dok iznad i ispod grada rijeka teče uskim klancima. Na jugoistoku se uzdiže Grmeč, viši od 1100 metara. Na zapadu grebenom Plješevice prolazi granica s Hrvatskom.
Povijest
Bihać se u pisanim izvorima prvi put spominje 26. veljače 1260., u povelji ugarskog kralja Bele IV., kao naselje na otoku sv. Ladislava na Uni. Godine 1262. Bela ga je proglasio slobodnim kraljevskim gradom, podređenim izravno kruni i time neovisnim o mjesnom plemstvu. Od 13. do 16. stoljeća ovdje je više puta zasjedao hrvatski Sabor.
Osmanlije su Bihać zauzele 1592. nakon desetodnevne opsade, a sve do 19. stoljeća grad je ostao važna utvrda u Bosni. Nakon Berlinskog kongresa austrougarske su postrojbe u rujnu 1878. uz žestok otpor zauzele grad. Od 1888. utvrde su uklonjene, osim nekoliko ostataka.
Ustaše su 1941. u Garavicama kod Bihaća ubili oko 15.000 Srba te Židove i Rome; od 1981. ondje na žrtve podsjeća spomen-park prema zamisli Bogdana Bogdanovića. U Bihaću je 26. i 27. studenoga 1942. održano prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Tijekom rata u Bosni i Hercegovini grad je bio pod opsadom od 1992. do 1995.
Šetnja starim gradom
Stari grad smjestio se na uzvisini na lijevoj obali Une, iznad doline. Gradska utvrda je nekoć imala dvostruke zidine i četiri kule, a u južnom dijelu starog grada sačuvani su dijelovi starih bedema.
Na južnom izlazu iz starog grada stoji Kapetanova kula. Sagrađena je prije 1697., ima oblik krnje piramide i četiri nadzemne etaže. Pod austrougarskom upravom kula je pretvorena u tamnicu i do 1959. služila je kao okružni zatvor; danas je u njoj muzej gradske povijesti.
Tik uz nju uzdiže se zvonik crkve sv. Antuna Padovanskog, nove crkve sagrađene u austrougarsko doba. Od Drugoga svjetskog rata sačuvani su samo zvonik i dijelovi temelja, a zvonik obilježava vizuru grada. Turbe je osmerokutni mauzolej s kupolom, podignut u čast branitelja koji su 1878. pali u borbi protiv austrougarske vojske. Pročelje mu je od bihacita, mekoga i svijetlog mjesnog vapnenca.
Sjeverno od starog grada stoji džamija Fethija. Izvorno je to bila gotička crkva sv. Antuna Padovanskog, a nakon osmanskog osvajanja 1592. pretvorena je u džamiju. Gotički zvonik služio je kao munara do 1863., kada je bio toliko trošan da je srušen i zamijenjen novom munarom. Džamija je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Una i nacionalni park
Nacionalni park Una nalazi se na krajnjem zapadu zemlje, na području grada Bihaća. Osnovan je 29. svibnja 2008. i štiti Unu s pritokama Krkom i Uncem, a obuhvaća doline Une i Unca te padine Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ondje su dobri uvjeti za rafting, ribolov, biciklizam i planinarenje. U Bihaću su omiljeni skokovi s gradskih mostova u Unu.
U srpnju se na Uni iznad Bihaća održava Međunarodna Una regata. Počinje u Martin Brodu, vodi kroz nacionalni park do Bihaća i završava u Bosanskoj Krupi, a u programu su natjecanja u skokovima u vodu i blobbingu, tradicionalne igre i glazba. U lipnju se od 1998. održava kazališni festival Bihaćko ljeto.






