Grad na rijeci
Veći dio grada leži na 176 metara nadmorske visine, na niskom prijevoju između brda Huma i tvrđave, uz širi dio toka Une. U samom središtu nalaze se Zeleni otoci, riječni otočići povezani mostovima i šetnicama. Za ovaj su kraj karakteristične mlinice i ribarske kuće na stupovima. Prema legendi, tvrđavu je sagradila djevojka po imenu Krupana.
Kraljevska utvrda na granici
Pod imenom Krupa utvrda se spominje potkraj 13. stoljeća, u doba knezova Babonića-Blagajskih. Prema povelji od 25. kolovoza 1395. kralj Sigismund preuzeo je od te obitelji Krupu zajedno s Ostrošcem, a 1406. utvrda se pod nepoznatim okolnostima vratila pod vlast ugarskog kralja. Od 1429. do 1456. držali su je grofovi Celjski, a potom Frankopani, koji su je 1464. uz odštetu vratili kralju Matiji Korvinu. Krupa je pripadala lancu pograničnih utvrda koji se pružao od Temišvara preko Save, Krupe, Otočca i Bihaća do Senja. Ivaniš Korvin često je između 1495. i 1498. boravio u Bihaću i Krupi te je utvrdu darovao kćeri Elizabeti. Od 1520. njome je upravljao ban Ivan Karlović, a nakon njegove smrti 1531. naslijedili su je Zrinski.
Od 1509. Osmanlije su Krupu više puta napadale, a 1522. i 1523. opsjedale su je i četiri mjeseca tukle vatrenim oružjem. Dana 4. lipnja 1565. pod Krupu je stigao bosanski paša Mustafa Sokolović s jakim odredima. Vojska grofa Auersperga sa 7000 vojnika stigla je 21. lipnja, ali je izbjegla otvorenu borbu i povukla se prema Ostrošcu. Mala četa branitelja pod zapovjedništvom Matije Bakića pokušala je 23. lipnja proboj i bila je svladana.
Osmanska tvrđava
Osmanlije su Krupu s vremenom pretvorile u snažnu artiljerijsku utvrdu s dva topovska položaja. Dizdari i kapetani do druge polovice 18. stoljeća bili su iz obitelji Badanjković (Badnjević). Godine 1577. u Krupi je bilo 300 konjanika i 400 pješaka. Austrijanci su utvrdu opsjedali 1581. i 1692., a pri posljednjem većem napadu 1716. nije pala, ali joj je okolica spaljena. Jedan natpis na tvrđavi podsjećao je na osvajanje 1565. u doba Sulejmana Veličanstvenog, a drugi na obnovu 1783., nakon koje je tvrđava navodno obnovljena „kao ružica“. Godine 1833. u utvrdi je bilo 14 topova.
Obilazak tvrđave
Utvrda se uzdiže na stjenovitom brijegu između čaršije na istoku i Une na zapadu. Uspon počinje odmah uz katoličku crkvu, koja je prislonjena uz stijenu s utvrdom: blago uspinjuća staza u serpentinama vodi do Donjeg grada, nekadašnjeg obora.
Krupa je izvorno bila gotički grad s jakom branič-kulom, dvorištem koje su štitile dvije kule i oborom, a takvu ju je na svom putovanju 1530. zatekao Kuripešić. Gornji grad izvana mjeri oko 35 puta 20 metara. Ovalna kula B sačuvana je do visine od oko 15 metara, a kula C na vrhu kasnije je pretvorena u bastion niskih zidova promjera oko 8 metara. Pod srednjovjekovnog grada leži oko 2,5 metra ispod današnje razine jer je dvorište kasnije nasuto, među ostalim, materijalom srušene branič-kule. Godine 1895. prostor je pregrađen i niveliran radi uređenja parka.
U rujnu 2007. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je tvrđavu nacionalnim spomenikom. Prema odluci prostor spomenika otvoren je za javnost i može se koristiti u obrazovne i kulturne svrhe.






