Stećci
Oko sela Olovci stećci se nalaze na četiri mjesta; nekropola uz cestu smještena je na lokalitetu Donji Olovci. Makadamski put omeđuje parcelu s južne, sjeverne i istočne strane. Svih 18 stećaka, 12 sljemenjaka, 5 sanduka i jedan stup, pomno je obrađeno i poredano u nizove u smjeru zapad – istok; samo jedan sljemenjak i dva sanduka okrenuti su u smjeru sjever – jug.
Ukrašena su tri sljemenjaka. Onaj u sredini nekropole na čeonim stranama nosi dvostruku spiralu. Drugi, na sjevernom dijelu, ispod „krova” opasuje debela tordirana vrpca, kojom su istaknuti i okomiti bridovi i zabat istočne strane. Na toj je strani križ s oblim završecima krakova, motiv svojstven kraju oko Olova i Kladnja. Treći na zapadnoj čeonoj strani ima prikaz nalik štapu, sa savijenom drškom čiji su krajevi zavinuti prema dolje i unutra, a na bočnim stranama po jedan križ u obliku slova T.
Natpis Radomira Jurisalića
Još jedan sljemenjak leži malo izdvojeno na sjevernom dijelu. Na njegovoj istočnoj strani urezan je natpis na bosančici u šest redova. Smisao mu je da u ime Oca, Sina i Duha Svetoga ovdje počiva Radomir Jurisalić na vlastitoj plemićkoj zemlji. Slova su prilično krupna, lijepo oblikovana i ravnomjerna.
O samom Radomiru ništa se ne zna. Pripadao je ipak plemićkoj obitelji Jurisalića, čija se baština nalazila u ovom kraju. Prema obliku slova natpis se može datirati u 14. ili 15. stoljeće.
Kladanj u srednjem vijeku
O srednjovjekovnom Kladnju sačuvano je malo podataka. U ranom feudalizmu porječje Drinjače, kojemu je Kladanj izvorno pripadao, činilo je jednu župu, Birač. Poslije je Kladanj bio karavanska postaja u brdima na granici Usore i Soli.
Kraj obiluje stećcima: zabilježeno ih je 430, od čega su gotovo polovica sljemenjaci, uz mnogo uspravnih stupova, ali bez ijedne krstače. Ukrašeno ih je 60. Karakteristični su spirala i stilizirano stablo, a uz njih tordirane vrpce, polumjesec, zvijezde, križevi, oružje i oruđe. Kladanjski stećci pripisuju se jednoj od četiri klesarske radionice istočne Bosne, koja je vjerojatno djelovala između Kladnja, Olova i Ilijaša, i okvirno se datiraju od 14. do 16. stoljeća. U okolici ima i špilja u kojima su se obavljali vjerski obredi; u Djevojačkoj pećini motivi na zidovima nalikuju onima na stećcima.
Zaštita i stanje
U svibnju 2005. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je nekropolu nacionalnim spomenikom, a 2016. postala je jedan od 28 lokaliteta svjetske baštine stećaka. Upisano područje obuhvaća samo 0,06 hektara, a zaštitna zona 4,32 hektara.
Prema opisu iz 2017. arheološka iskopavanja ondje nisu provedena. Stanje lokaliteta taj opis ocjenjuje nezadovoljavajućim, ali same stećke relativno dobro očuvanima, osim stećka sa spiralama, čiji odlomljeni dio leži 5 metara istočnije. Tri su stećka nagnuta, dva malo utonula, a nagrizaju ih mahovina i lišajevi. Kad je Zavod za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta 22. srpnja 2026. obavio nadzor, ograđeni je prostor bio obrastao niskim do srednje visokim raslinjem; do njega vode grubi makadamski putovi.








