Preskoči na sadržaj
Tvrđava Tešanj

Foto: Alias88 · Public domain

ZnamenitostZeničko-dobojski kanton

Tvrđava Tešanj

Tvrđava Tešanj stoji na strmom, stjenovitom brijegu usred grada, koji leži na rječici Tešanjki, desnoj pritoci Usore. Od 2003. tvrđava je kao graditeljska cjelina nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Regija
Zeničko-dobojski kanton
Smještaj u okolici
1 smještaj

Od dvora do tvrđave

Tko je osnovao utvrdu, nije poznato. Nalazi prapovijesne keramike i nesigurni tragovi rimske opeke upućuju na to da su ovdje najprije boravili Iliri, zatim Rimljani, a poslije slavenski doseljenici. Istraživanja od 1981. do 1985. otkrila su i zaklon pod stijenom s kosturnim grobom iz kasnoga brončanog doba. U pisanim se izvorima Tešanj prvi put spominje 1461., u povelji kojom je Stjepan Tomašević mjesto kao krunsko dobro darovao stricu Radivoju.

Kompleks ima dva dijela: jedan iz doba srednjovjekovne bosanske države i jedan iz osmanskog razdoblja. Na vrhu su prvo nastali poligonalna, vjerojatno sedmerokutna stambena kula, kasnije prozvana „Krnja“, i ograđeno dvorište. Na sjeveroistočnoj strani dvorišta podignuta je dvanaesterokutna kula opsega 48 metara, sa zidovima u prizemlju debelima 2,72 metra; bila je vjerojatno visoka 15 do 20 metara. Političke prilike početkom 15. stoljeća tražile su jače utvrđivanje, pa je srednjovjekovni dvor postupno prerastao u tvrđavu. Na kraju su zidovi uz sam rub uzvišenja zatvorili četiri obora, od kojih su tri služila kao vrtovi.

Osmanska obnova

Prema Ištvanfijevim navodima o povijesti Ugarske, ugarska je vojska 1520. u bijegu zapalila i razorila utvrdu, nakon što su Osmanlije provalile u Srebrenik, a zatim u Tešanj. Osmanlije su ruševinu držale do 17. stoljeća, kada su je, kao i većinu bosanskih utvrda, morale popraviti i proširiti. Krajem 17. stoljeća Tešanj je imao važnu ulogu u osmanskoj obrani, a početkom 18. stoljeća, za sultana Mustafe, podignut je novi, donji dio utvrde. Tešanj je sve do 19. stoljeća ostao jaka utvrda, a napušten je 1840.

Najprije je podignuta kula Krnja visoka 20 metara. Donja joj je polovica bila puna, u prizemlju je bila cisterna za 70.000 litara vode, a s kata iznad nje manji su topovi mogli pucati kroz pet otvora. Dvanaesterokutnu kulu Osmanlije su pretvorile u tabiju s kazamatima za posadu, barutanom i skladištima streljiva. U okviru susjedne kapije uklesani su polumjesec i nadžak, sjekira na dugoj dršci.

Donji grad i sahat-kula

U novom dijelu Osmanlije su najprije sagradile peterokutnu Dizdarevu kulu, kulu zapovjednika utvrde. Kroz njezino prizemlje vodio je hodnik između dvaju dijelova utvrde, na prvom katu bili su stambena prostorija i kazamat, a na drugom stan dizdara. Istočno od nje nalazi se tabija promjera 23 metra, kroz čiju je sredinu vodio tunel, a lijevo i desno od njega kazamati. Zaštitni zid dug 90 metara protezao se do još jedne tabije, koju su njemački vojnici u Drugom svjetskom ratu pretvorili u bunker.

Utvrda leži na 305 metara nadmorske visine. Duga je 120 metara i široka do 80 metara, opseg joj je 390 metara, a površina 5600 četvornih metara.

Ispod utvrde, na strmoj padini iznad tešanjske čaršije, stoji sahat-kula. Podignuta je vjerojatno krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, kad i donji dio utvrde, a ima oblik krnje piramide visoke 16 metara. Današnji sat kupljen je u Beču, a stari su odnijeli njemački vojnici u Drugom svjetskom ratu.

Zaštita i posjet

Srednjovjekovna utvrda stavljena je pod zaštitu države 20. siječnja 1951. Od 1976. do 1990. slijedili su istražni, konzervatorski i restauratorski radovi. U srpnju 2003. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo je cjelinu nacionalnim spomenikom. Prema odluci prostor spomenika otvoren je za javnost i može se koristiti u obrazovne i kulturne svrhe.

Smještaj i kampovi u blizini

1 smještaj u krugu od 30 km, poredano po udaljenosti (zračna linija).

Sav smještaj na karti Imaš mjesto ovdje? Postani domaćin

Položaj i okolica

Tvrđava Tešanj, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Tvrđava Tešanj.

Priroda · 27 km

Orlovo jezero

Malo jezero na Ozrenu u općini Petrovo.

Znamenitost · 29 km

Etno selo Kotromanićevo

Etno selo kod Doboja, turistički kompleks s novoizgrađenim objektima.