Preskoči na sadržaj
Manastir Ozren

Foto: Borisha · CC BY-SA 3.0

ZnamenitostDoboj

Manastir Ozren

Manastir Ozren srpski je pravoslavni manastir svetog Nikole u šumi južno od Petrova, na sjeveru Republike Srpske. Duhovno je središte planine Ozren, po kojoj je dobio ime, i pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.

Regija
Doboj

Osnutak i povijest

Manastir je vjerojatno osnovan u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je srpski patrijarh Makarije Sokolović od sultana dobio dopuštenje da obnavlja i gradi crkve i manastire. Narodna predaja nastala u 18. stoljeću osnutak pripisuje kralju Dragutinu iz dinastije Nemanjića, koji je od 1284. do 1316. vladao sjeveroistočnom Bosnom. Prvi pisani spomen jest natpis iznad vrata s godinom 1587., kada je otac Jakov dao popločiti crkvu. Na Ozrenu je manastir postojao već 1557., a monah Timotej u zapisu iz 1589. spominje igumana Joakima, dok je 1592. u Ozrenu napisao „Metafrast”.

Procvat je manastir doživio u drugoj polovici 16. i početkom 17. stoljeća. Austrijsko-turski rat 1690. natjerao je monahe da ga napuste, nakon čega je propadao. Obnova crkve počela je 1842. uz dopuštenje osmanskih vlasti, kasnije je podignut zvonik, a novi popravci uslijedili su 1920. i 1996. U Drugom svjetskom ratu crkva je oštećena u bombardiranju, riznica opljačkana, a arhiv spaljen. Od 1992. u manastiru se čuva desna ruka svete Marine (Ognjene Marije) kao relikvija.

Crkva

Manastirska crkva jednobrodna je građevina s oltarnom apsidom i istaknutim pravokutnim pjevnicama uz naos. Kupola počiva na slobodno stojećim stupovima, što je jasno obilježje srednjovjekovnog raškog stila. Zidovi su od serpentinita, a njihovi vanjski bridovi od dobro otesanih blokova tvrdog pješčenjaka dopremljenog iz sela Krtova. Portali su izrađeni od tvrdog, blijedocrvenkastog vapnenca. Crkva je izvorno bila pokrivena šindrom, a danas bakrom.

Freske i ikone

Prema natpisu u kojem se navode iguman Joakim i sedam jeromonaha, crkva je oslikana između 1605. i 1606. Joakim je bio ktitor fresaka, a na jednoj je prikazan kako svetom Nikoli predaje svitak. Slikarije iz 1605. i 1606. pripisuju se ocu Strahinji iz Budimlja. Godine 1608. i 1609. freskama je ukrašena i priprata, vjerojatno rukom istog majstora koji je oslikao crkvu manastira Žitomislića.

Među ikonama je Pietà kretskog slikara Emanuela Lambardosa iz 17. stoljeća, koja je kasnije prenesena u muzej episkopskog dvora. Ikonama je pridonio i slikar Sava Petrović iz Temišvara, koji je 1847. na platnu naslikao ikonu Uzašašća Kristova. Ikonostas koji je novosadski slikar Nikola Dimšić 1895. izradio za manastir danas se nalazi u crkvi u selu Boljaniću.

Manastir i sabori danas

Ozren je muški manastir. Manastir krasi oko dvije tisuće ruža. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici od 4. do 8. ožujka 2003. proglasila je graditeljsku cjelinu manastira s freskama nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Za Veliku Gospojinu, 28. kolovoza, manastir organizira veliki narodni sabor. Počinje uoči blagdana i traje i sljedeći dan, služi se arhijerejska liturgija, a okupi se nekoliko tisuća vjernika. Za ovaj su kraj karakteristični i izvorno pjevanje, ozrenska narodna nošnja, ozrenske igre te veliki narodni sabori, osim za Veliku Gospojinu i za Ognjenu Mariju 31. srpnja.

Položaj i okolica

Manastir Ozren, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Manastir Ozren.

Priroda · 1,5 km

Orlovo jezero

Malo jezero na Ozrenu u općini Petrovo.

Znamenitost · 28 km

Manastir Vozuća

Srpski pravoslavni manastir Svete Trojice u Vozući u općini Zavidovići. Nacionalni spomenik.