Jezera i tršćaci u kršu
Park prirode nalazi se u tipično krškom krajoliku na području Čapljine i Stoca, 8 kilometara od Čapljine i 15 kilometara od Jadranskog mora. Obuhvaća oko 8000 hektara močvarnog, ravničarskog i brdovitog terena, a snažno se osjeća utjecaj sredozemne klime.
Vapnenački greben Ostrvo dijeli udolinu na Gornje blato s Deranskim jezerom i Donje blato sa Svitavskim jezerom. Svitavsko jezero umjetna je akumulacija nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Jezera su povezana kanalima, a dno jezera Jelim nalazi se 18 metara ispod razine mora. Glavni vodotok je Krupa. Nema pravi izvor, nego istječe iz Deranskog jezera u Neretvu, a ovisno o vodostaju Neretve mijenja smjer toka.
Ptice, ribe i biljke
Hutovo blato leži na jednom od četiri selidbena puta kojima ptice iz sjevernih i središnjih dijelova kontinenta sele prema Aziji i Africi. Ovdje je zabilježeno više od 160 vrsta ptica. Na popisu vrsta zabilježenih 13. travnja 2001. nalaze se, među ostalima, mali vranac, mala bijela čaplja, čaplja danguba, eja močvarica i zmijar.
Prema podacima Parka, u vodama žive 22 vrste riba iz 12 porodica, među njima i endemske vrste. Preko Krupe i Neretve područje je povezano s Jadranskim morem, pa ovamo dolaze i neke morske migratorne vrste riba. Zabilježeno je više od 600 biljnih vrsta u vodenoj, močvarnoj, livadskoj i šumskoj vegetaciji. Na vodenim površinama rastu lopoč i lokvanj, a u tršćacima trska, rogoz i šaš. Na Crnom brdu padine prekriva tamnozelena makija, pa brdo izdaleka izgleda crno.
Od lovišta do parka prirode
Nakon Drugoga svjetskog rata Hutovo blato bilo je zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Dana 3. lipnja 1954. osnovan je ornitološki rezervat od 6144 hektara, a kasnije je izdvojen strogi ptičji rezervat Škrka od 350 hektara, zatvoren za ribolov i lov. Dana 30. ožujka 1995. područje je proglašeno parkom prirode, kojim upravlja javno poduzeće sa sjedištem na Karaotoku.
Međunarodno vijeće za zaštitu ptica uvrstilo je 1998. Hutovo blato na popis međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. upisano je na popis močvara od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. Zajedno s deltom Neretve u Hrvatskoj, koja je ramsarsko područje od 1992., čini prirodnu cjelinu koju dijeli državna granica.
Savjeti za posjet
Glavna je atrakcija foto-safari, plovidba brodicom kroz močvaru uz razgledanje krajolika i promatranje ptica. Uz prethodni dogovor Park nudi i specijalizirane ture za promatrače ptica. Tu su i sportski ribolov, edukativna staza te avanturistički park za djecu i odrasle. Za promatranje ptica posebno su zanimljivi proljeće i jesen, kad prolaze brojne ptice selice, te zima, kad se okupljaju velika jata ptica močvarica.







